Takav odnos pomaže korupciji da cvjeta, smatraju u Misiji OSCE-a u BiH.
“Nedostatak djelovanja bosanskohercegovačkih vlasti po tom pitanju dovodi u pitanje ozbiljnost njihove predanosti za borbu protiv korupcije, i osiguravanje da svi, uključujući političke vođe i javne zvaničnike, budu odgovorni za svoja djela”, kažu u pisanom odgovoru iz OSCE-a.
U svom posljednjem indeksu percepcije korupcije, Transparency International (TI) je Bosnu i Hercegovinu stavio na 111. mjesto od 180 država nakon nazadovanja na listi od 11 mjesta u odnosu na godinu ranije. Ocjena 35 je najlošija ocjena za BiH od 2012. godine.
BiH je najlošije pozicionirana država u regionu Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. Transparency je zaključio da BiH nema odgovarajuću politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije.
Izgubljene godine
Kada je istekla prethodna Strategija, u decembru 2019. godine je pripremljen Nacrt strategije za borbu protiv korupcije 2020.–2024., sa Akcionim planom za njeno provođenje, i upućen svim članovima radnih grupa. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) je u izradu ovog dokumenta uključila predstavnike entitetskih vlada, Vlade Brčko distrikta, nevladinih organizacija, akademske zajednice, Tužilaštva, SIPA-e i Granične policije BiH, kažu iz ove institucije za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Ured za zakonodavstvo BiH je u roku od deset dana dostavio svoje mišljenje. Da bi se Strategija u formi prijedloga mogla uputiti na sjednicu Vijeća ministara BiH, neophodno je još bilo mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH, koje je zatraženo u februaru 2020., ali ono je, kako kažu u APIK-u, stiglo tek u junu te godine.
U odgovoru Ministarstva se, kako kaže direktor APIK-a Hasim Šabotić, navodilo da je Agencija uradila finansijski izračun sredstava za provedbu Strategije za Agenciju, a da nije uradila finansijski izračun sredstava za ostale nivoe vlasti i ostale institucije na nivou Bosne i Hercegovine, njih 75.
Njegov stav bio je da Agencija nije dužna niti u prilici uraditi takav izračun.
“Nemoguće je napraviti finansijski izračun sredstava za sve nivoe vlasti. Jer drugi nivoi vlasti rade vlastite strategije na principima državne strategije i oni će, kroz svoje mjere i aktivnosti, odrediti da li su im za neke aktivnosti potrebna finansijska sredstva”, kaže Šabotić.
Ovo neslaganje između dvije državne institucije usporilo je konačno usvajanje dokumenta pa je pred državne ministre dospio tek u februaru 2021. godine.
Prema izvještaju sa sjednice, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je prije glasanja predložio da se pribavi mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH, da dokument bude potpisan od strane svih zakonom ovlaštenih potpisnika, da se pribave mišljenja ostalih nivoa vlasti i da se APIK očituje o pisanim prijedlozima Vlade Republike Srpske. Prijedlozi predsjedavajućeg Tegeltije nisu dobili podršku. Ali ni Prijedlog odluke o usvajanju Strategije također nije dobio podršku ministara.
Drugi put Strategija je razmatrana u junu ove godine, kada također nije usvojena. Na pitanje zašto Strategija nije usvojena, iz Vijeća ministara su BIRN-u BiH rekli samo da je pet ministara bilo za i isto toliko protiv, pa Strategija nije usvojena, i da je za sve daljnje informacije potrebno kontaktirati APIK.
“Meni to govori da je ovdje u pitanju politika. Ako nešto ne valja, ako smo nešto pogriješili, skrenite nam pažnju, donesite zajednički stav, naložite nam da to ispravimo, mi ćemo to vrlo rado uraditi i završiti priču”, kaže Šabotić.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović podsjeća kako je borba protiv korupcije u proteklih pet godina prioritet za bh. građane.
“Smatram da Vijeće ministara i kada se bavi ovim temama, onda to radi površno”, kaže Magazinović.
U prijedlogu teksta u koji je BIRN BiH imao uvid, Strategija za borbu protiv korupcije 2020.–2024. ima četiri strateška cilja i 150 mjera i aktivnosti. Predviđeno je, između ostalog, unapređenje zakona za efikasnije dokazivanje i procesuiranje korupcije.
Strategija je usmjerena na povećanje broja prijavljenih i istraženih slučajeva korupcije kroz pojačan rad istražnih organa i ohrabrivanje građana koji imaju informacije o korupciji da je prijave nadležnim institucijama; smanjivanje broja slučajeva korupcije koji ostanu neotkriveni te ka boljem kažnjavanju korupcije kako bi se bolje sprečavala.
U Misiji OSCE-a u BiH smatraju kako Vijeće ministara ne bi trebalo da odlaže usvajanje ovog važnog dokumenta. Mišljenja su da će nedostatak sveobuhvatnog, pravnog, institucionalnog i strateškog okvira za borbu protiv korupcije dodatno omogućiti korupciji da cvjeta u svim sferama u društvu.
“Nivo korupcije u BiH će se promijeniti kada borba protiv korupcije postane apsolutni prioritet tijela vlasti i kada vlasti preduzmu konkretne korake koji će dovesti do vidljivih rezultata. Usvajanje Strategije bi bio takav konkretan korak”, navodi se u odgovoru OSCE-a za BIRN BiH, u kojem se dalje kaže kako je “od ključne važnosti da u BiH profunkcioniše jedan snažan zakonodavni okvir u skladu s međunarodnim standardima”.
“Da bi se spriječio sukob interesa, regulisalo finansiranje političkih stranaka i osigurao transparentan rad javnih zvaničnika i institucija”, ističu iz OSCE-a.
Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za Bosnu i Hercegovinu pokazuje kontinuirani pad tokom protekle decenije, kao i posljednja ocjena Grupe država Vijeća Evrope protiv korupcije (GRECO), Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH i Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
U Transparency Internationalu BiH smatraju kako je primjena strateških dokumenata u borbi protiv korupcije bila daleko od zadovoljavajućeg.
“Institucije koje se postavljaju kao nosioci mjera, kao i Agencija koja bi trebalo sve da koordinira, nisu efikasni u svom pristupu primjeni Strategije, dok s druge strane većina institucija ne doživljava Strategiju kao neki relevantan dokument koji je potrebno primjenjivati”, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, i dodaje kako je nova Strategija morala biti konkretnija.
“Morali su se jasnije postaviti mjerljivi inidikatori ispunjenosti određenih mjera, ne samo aktivnosti predviđene Akcionim planom već i strateški prioriteti. Ipak ni ova strategija nije zadovoljila standarde, i dalje je više kao uopšteni dokument s velikim brojem aktivnosti, koje podrazumijevaju obaveze velikog broja institucija”, kaže ona i zaključuje kako “njeno usvajanje sada i provedba ne bi imali nikakvog efekta”.
Mala posvećenost provedbi plana
Neusvajanje Strategije se negativno odrazilo na niže nivoe vlasti, pokazala je analiza OSCE-a, jer njihovi strateški procesi zavise od principa sadržanih u ovom dokumentu na državnom nivou. Oni će morati da pronađu privremena rješenja, kao što je bio slučaj sa akcionim planovima za borbu protiv korupcije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, koji su izrađeni uz podršku Misije. Međutim, takav pristup, stav je OSCE-a, nije održiv.
Zbog dugog kašnjenja usvajanja dokumenta na državnom nivou, niži nivoi su sami počeli donositi svoje strategije za borbu protiv korupcije.
Nju je već usvojila Vlada Tuzlanskog kantona. Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo će uputiti Vladi Prijedlog strategije za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo 2021.–2022. godine.
Prijedlog Strategije za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo predviđa šest strateških ciljeva, a kao jedan od njih je i jačanje pravnog okvira za prevenciju i borbu protiv korupcije, kroz donošenje konkretnih zakona i drugih propisa i pravnog statusa Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, kaže direktor ove institucije Erduan Kafedžić.
“Jačanjem pravnog statusa Ureda jača se i sistem borbe protiv korupcije u Kantonu Sarajevo, te manifestuje stvarna politička volja i spremnost za sistemsku borbu protiv korupcije”, kaže Kafedžić.
On navodi kako su najčešći oblik korupcije koji građani Kantona Sarajevo prijavljuju Uredu – nepravilnosti u postupcima zapošljavanja u javnom sektoru.
Od ukupno 711 prijava koje je Ured zaprimio u toku 2021. godine, njih 124 se odnose na nepravilnosti u postupcima zapošljavanja u javnom sektoru – najviše u oblasti obrazovanja i oblasti komunalne privrede – slijede zatim prijave koje se odnose na kršenje zakona i drugih propisa, prijave zloupotreba javnih sredstava, nepravilnosti u procesu imenovanja i prijave nepravilnosti u postupcima javnih nabavki, navodi Kafedžić.
U tekstu Prijedloga strategije za borbu protiv korupcije 2020.–2024. godina piše da se strateški dokumenti za borbu protiv korupcije moraju bolje uskladiti u cijeloj zemlji. Tijela za prevenciju korupcije na svim nivoima vlasti moraju biti stalne, nezavisne institucije s jasnim i ambicioznim mandatom i odgovarajućim resursima.
Za efikasno rješavanje problema korupcije potrebna je snažna politička volja, kao i snažan odgovor krivičnopravnog sistema na korupciju na visokom nivou, stoji u tekstu buduće Strategije.
