Nakon što je 26.6. objavio prvu grupu, od 21 izvještaja, a potom, 22.07 drugu grupu, od 28 izvještaja, Ured za reviziju institucija BiH danas, 29.07., završio je i objavio treću, posljednju grupu izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji za 2021. godinu, za 24 institucije na državnom nivou.
S obzirom da se izvještaj za Obavještajno-sigurnosnu agenciju ne objavljuje (a još uvijek nisu riješeni ni problem koji stoje na putu potpune revizije ove institucije, zbog čega ona već više od dvije decenije dobija “suzdržano mišljenje”), znači da je državni Ured za reviziju, prema planu, izvršio reviziju svih 74 institucije na državnom nivou.
I početak i završetak objave izvještaja nešto kasni u odnosu na ciklus izvještaja za 2019., kada je objava izvještaja počela 26. maja, a završila 24. jula.
S druge strane, Ured se, ponovo, nalazi pred prijetnjom da mu Parlament, što zbog hronične neefikasnosti, što zbog nesklonosti političara ozbiljnom radu, što zbog sklonosti dijela njih opstrukcijama, u značajnoj mjeri obesmisli uloženi trud i rezultate rada.
Naime, za razliku od Ureda za reviziju, koji, redovno, prije početka svake godine donosi program rada za tu godinu, a onda isti u potpunosti i realizuje, oba doma parlamenta, u kontinuitetu, imaju problem sa izvršavanjem svojih elementarnih obaveza, Pa se ni programi, kao ni budžeti (kao ni zakoni i strategije ili bilo šta drugo, što je u ingerenciji “najvišeg zakonodavnog tijela države”, uostalom) ne donose na vrijeme (ako se uopšte i donesu). A njihova realizacija je tako loša, da je CCI svojevremeno, dok je još mislio da praćenje rada institucija ima smisla i da će stalni javni pritisak postiditi političare i natjerati ih na veću efikasnost, konstatovao da je njima za realizaciju jednog “normalnog” godišnjeg plana rada, potreban – jedan i po četverogodišnji mandat.
Sasvim u skladu sa navedenim, umjesto da se izvještaji o provedenoj finansijskoj reviziji za 2020., koje je Ured završio 30. jula 2021. u komisijama i domovima Parlamenta razmotre i usvoje do kraja te godine, Parlament još uvijek nije u potpunosti završio svoje obaveze u tom kontekstu.
A Ured za reviziju je završio novih 74 izvještaja – za finansijsku reviziju za 2021!
Za koje je potpuno neizvjesno kada će biti razmatrani na Parlamentu. Ali je prilično izvjesno da će do tada proći toliko vremena da će njihovo razmatranje postati besmisleno. Kao što su sami parlamentarci govorili, kada su se, zbog formalne obaveze, u julu 2020., dok su državni revizori završavali izvještaje za 2019., oni, u Parlamentu (zbog kašnjenja uzrokovanog “beskonačnim” igrama oko konstituisanja vlasti), bavili “zaostalim” izvještajima za 2017. i 2018., razmatrajući ih 150 u jednom danu, za 40 minuta. Pa ih još, potpuno besmisleno, oborivši entitetskim glasanjem, tek da naručilac tog čina pokaže svoj destruktivni potencijal. Više zbog svoje publike, nego što to ima ikakvog značaja i uticaja na bilo šta.
Uglavnom, s obzirom na loš uzor koji imaju u Parlamentu, za koga u principu rade, zanimljivo je da revizori profesionalno obavljaju svoj posao, ispunjavaju planove i – zarađuju svoju platu. Što se, kao što znamo, za bahate, pohlepne naradnike u Parlamentu (čast izuzecima, naravno), ne može reći.
Dakle, današnjom objavom državni ured za reviziju je postao prva od 4 revizorske institucije zadužene za reviziju javnog sektora u BiH, koja je završila reviziju svih institucija koje su joj bile u planu.
Od finansijskih revizija, Uredu za reviziju institucija BiH je ostala još samo obaveza objavljivanja Godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, koji se očekuje u septembru.
Inače… od 74 institucije njih 65, ili 88%, su dobile pozitivno mišljenje za obje komponente finansijske revizije (sa ili bez “skretanja pažnje”). Jedna je dobila “suzdržano mišljenje”. A od preostalih 8, 7 ih je dobilo jedno pozitivno i jedno mišljenje s rezervom (sa sa ili bez “skretanja pažnje”), a 1 mišljenje s rezervom za obje komponente finansijske revizije (i finansijske izvještaje i usklađenost sa zakonima).
Statistički podaci su gotovo identični prošlogodišnjim – razlika je samo u tome da prošle godine nije bilo nijedne institucije koja bar za jednu komponentu finansijske revizije nije dobila pozitivnu ocjenu (a sada imamo jednu takvu).
7 inistitucija koje su dobile mišljenje s rezervom, za jednu od komponenti finansijske revizije su: Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Služba za zajedničke poslove institucija BiH, Regulatorna agencija za komunikacije, Institut za akreditacije BiH, Institut za mjeriteljstvo BiH i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. A jedina institucija sa oba mišljenja s rezervom je Ministarstvo obrane BiH.
No, državni parlamentarci, umjesto da se pozabave objavljenim izvještajima, s naglaskom na rad institucija koje nisu dobile pozitivne ocjene, odlaze, nakon što su si povećali plate, na kolektivni godišnji odmor, a potom u predizbornu kampanju. Uostalom, šta sve oni u protekle 4 godine nisu uradili, nerazmatranje revizorskih izvještaja i ne čini se prevelikim problemom.
