Otpad od plastike i teških metala, gume, čak i dijelovi automobila, bijele tehnike, različitih buradi, boca i ko zna čega u tonama pluta Drinskim jezerom, prema procjenama između šest i osam hiljada kubnih metara različitog otpada se godišnje izvadi iz jezera.
Problem je višedecenijski i općepoznata priča da se ogromne količine otpada slijevaju iz tri države. Osim iz okolnih gradova, otpad do Drinskog jezera stiže Limom iz Srbije, te Drinom iz Crne Gore.
Klix.ba je o problemu plutajućeg otpada pisao nebrojeno puta, a vijest o katastrofi u Višegradu obišla je i svjetske medije. I pored skoro svakodnevnih upozorenja ekoloških udruženja među kojima je najglasniji Dejan Furtula iz Višegrada, činjenica da se Drina postepeno pretvara u deponiju smeća izgleda nikoga ne zabrinjava, a najmanje institucije koje su dužne pronaći hitna rješenja.
“Danas ponovo gledamo iste scene kao i svake godine u Višegradu. Na lančanicu je pristiglo nekoliko hiljada kubnih metara otpada i radnici elektrane su već počeli da skupljaju i vade otpad. Moram istaći da je vrlo malo urađeno za ovaj višedecenijski problem, ministarstva tri države se redovno sastaju, ali javnost ne vidi zaključke tih sastanaka ali jasno vidi problem koji se iz godine u godinu ponavlja”, kaže Furtula.
Iz HE Višegrad rade na izvlačenju otpada, svjesni činjenice da sami ne mogu riješiti ovaj problem, a posebno u periodu kiša i topljenja snijega. Svakodnevno se apeluje i na svijest građana kako bi promijenili navike bacanja otpada u rijeku, ali i na institucije da poduzmu mjere i zaštite okoliš.
No i pored činjenice da je o ovoj temi razgovarano više puta na sastancima koji su organizirani na najvišem nivou u Višegradu, te u Crnoj Gori, rezultati su izostali. Ostao je problem.
“Bio bih sretan da ne gledamo više ove scene. Eko centar je pozvan da bude dio međunarodnog EU projekta ‘Aquatic plastic’ ali zbog nemogućnosti sufinansiranja projekta ne znamo šta će se dalje dešavati. Nešto slično se desilo i prije 3 godine kada je u Višegrad stigao brod Njemačke kompanije Everwave, pa nismo bili dio projekta zbog nedostatka sufinansiranja, ali i zbog toga što učesnici tadašnje akcije čišćenja nisu željeli da dokumentaciju objave u javnosti. Sutra imamo završni sastanak sa EU partnerima i vidjećemo šta će biti sa projektom koji predviđa reciklažu, mjerenje kvaliteta vode na više lokacija, lociranje i uklanjanje mnogih divljih deponija na obalama naših rijeka”, kaže Furtula.
