Pobjedu ekoloških aktivista u borbi za očuvanje prirode i uspostavu zaštićenog područja bilježimo u Kaknju. Prošle sedmice na Općinskom vijeću Kakanj jednoglasno je usvojena Odluka o davanju saglasnosti za uspostavu zaštićenog područja „Gornja Trstionica – Bukovica“, a na prijedog općinskog načelnika Mirnesa Bajterevića. Stanovnici Kaknja, uključujući i predstavnke zakonodavne i izvršne vlasti, pokazali su svijest.
Općina Kakanj jedna je od rijetkih lokalnih zajednica koja je pokazala interes za zaštitu područja. Taj proces su započeli prije nekoliko godina elaboratom, usklađivanjem općinskog sa kantonalnim prostornim planom, te uključivanjem stručnjaka u naučno istraživanje. Dokumentom su utvrđene prirodne i kulturne vrijednosti ove općine, a na što je neformalna grupa građana godinama ukazivala.
“Općina Kakanj je sa 60% pokrivena šumom. Nama je cilj da zaštitimo ovo područje, petom kategorijom zaštite, da ga stavimo i dalje u funkciju razvoja – na tom području ima sela, ima urbanog dijela, ali isto tako želimo da zaštitimo našu šumu, našu prašumu, naše vodotokove”, kazao je načelnik Bajtarević (SDA).
Kraljeva Sutjeska ima mnogo kulturno-historijskih spomenika, a na putu do Ponijera i ogromna prirodna bogatstva. Očekivanja su da će i zastupnici u Skupštini ZDK-a prepoznati značaj zaštite područja s ciljem razvoja i jačanja turizma. Ekološki aktivisti ukazuju na značaj očuvanja biodiverziteta močvare Bistrik u kojoj su stanište našle endemične biljne i životinjske vrste.
“Ne mogu ni rudnici vječno trajati. Pa će se cijela jedna privreda morati preorijentisati na neku drugu stranu. Trenutno mi vidimo potencijal u turizmu. Ne samo u turizmu tipa skijalište ili posjete određenim lokacijama – nego i u seoskom turizmu. Mi bismo na taj način razvili svoja sela”, navodi Hajrija Čobo, predstavnica neformalne grupe građana Park prirode Trstionica i Boriva.
Iako je Bosna i Hercegovina po biološkoj raznolikosti među najbogatijom zemljama u Evropi, nažalost, to vlastima nije dovoljan razlog da promijene odnos prema prirodi. Samo 3% teritorije su zaštićena područja, u ZDK-u 1,5 %.
“Nadamo se da će i druge lokalne zajednice po ugledu na Kakanj napraviti sličan korak, jer praktički nema lokalne zajednice u BiH da na svom prostoru nema ništa značajno”, ističe Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani Maglaj.
Porazna je činjenica da na području Zenice nema zaštićenih područja iako je prostornim planom predviđeno 10% zaštite. Ekolozi su nezadovoljni upornim odbijanjem zeničkih vlasti da pokrenu proglašenje parka prirode „Babino – Tvrtkovac“ površine 60 kvadratnih kilometara iako su stručna ispitivanja već provedena. Umjesto toga, na dnevnom redu sjednice rasprava o zaštiti dvije tise na Pepelarima.
“Građani nisu svjesni kolike prednosti imamo od zaštićenog područja. Ne znaju da nije zaštita zabranjen ulaz na to područje, nego samo da je to bolje uređeno, da imate subjekte koji se brinu o tome, koji će paziti na provođenje propisa i koji će dovesti do toga da mi možemo paralelno imati i područje za stanovanje i za poljoprovredu i za rudarstvo i za turizam, ali da se to provede”, objašnjava Samir Lemeš, predsjednik Udruženja građana Eko forum Zenica.
Ako i drugi ne prepoznaju važnost donošenja odluke o zaštićenim područjima, Bosna i Hercegovina bi se ubrzo mogla pretvoriti u zemlju rudnika. A od toga bi najmanju korist imali građani naše zemlje, koji je, nažalost, svaki dan, svjedočimo, zbog neuređenih propisa i korupcije napuštaju.
