Nakon ruske invazije na Ukrajinu Evropsko vijeće odlučilo je da bi EU što prije trebala u potpunosti ukinuti svoju ovisnost od uvoza ruskog plina, nafte i uglja. Evropska komisija je zato predstavila plan REPowerEU, čiji je cilj povećati otpornost energetskog sistema EU smanjenjem njegove ovisnosti o fosilnim gorivima i diversifikacijom opskrbe energijom na nivou EU. Taj će se cilj provesti u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) – mjere za podršku tom cilju bit će uključene u poglavlja o planu REPowerEU nacionalnih planova za oporavak i otpornost.
„Ruskom invazijom na Ukrajinu usmjerila se pažnja na ovisnost EU o uvozu plina, nafte i uglja te je bilo prijeko potrebno da Unija djeluje i hitro odgovori na povećanu zabrinutost u vezi energetske sigurnosti”, izjavila je Ivana Maletić, članica Evropskog revizorskog suda. „No, naše je stajalište da se planom REPowerEU u njegovu sadašnjem obliku možda neće uspjeti brzo utvrditi i provesti strateške projekte EU s neposrednim i najvećim efektom na njegovu energetsku sigurnost i nezavisnost.”
Iako se prijedlogom pruža sveobuhvatan pregled okolnosti i glavnih izazova, revizori ističu niz nedosljednosti u konceptu plana REPowerEU. Dok je cilj tog plana usmjeren na EU u cjelini, RRF se provodi mjerama koje predlažu države članice. To predstavlja rizik u pogledu strateškog rješavanja predstojećih izazova i može dovesti do toga da projekti koji su od strateške važnosti za EU u cjelini ne budu finansirani iz plana REPowerEU, poručuju revizori.
Komisija je procijenila da će dodatna ulaganja za plan REPowerEU, konkretno za postupno ukidanje uvoza ruskog fosilnog goriva do 2027., iznositi 210 milijardi eura. Međutim, ukupna dodatna dostupna sredstva iznose samo 20 milijardi eura. Drugi su izvori finansiranja izvan Komisijine kontrole i zavise od spremnosti država članica da iskoriste preostale kredite u okviru RRF-a ili prenesu sredstva iz drugih područja politika EU, posebno politika kohezije i ruralnog razvoja. Revizori EU stoga upozoravaju da ukupan iznos doista dostupnih sredstava možda neće biti dovoljan za zadovoljenje procijenjenih potreba za ulaganjima.
Revizori smatraju da je problematična i predviđena raspodjela sredstava državama članicama. Budući da bi se sredstva raspodijelila u omjerima koji su se prvobitno primjenjivali za RRF, njima se ne bi odražavali ni trenutni izazovi i ciljevi plana REPowerEU, ni posebne potrebe država članica. Nepostojanjem posebnog roka za podnošenje poglavlja o planu REPowerEU smanjuje se vjerojatnoća utvrđivanja i unapređenja prekograničnih projekata. Izostankom bilo koje komparativne analize ograničavaju se strateška stajališta o tome koji projekti imaju najveći potencijal za doprinos energetskoj sigurnosti i nezavisnosti EU.
Revizori u mišljenju ističu i nekoliko drugih nedostataka koji utiču na plan REPowerEU, među ostalim u područjima izvještavanja, praćenja i evaluacija kao i u podnošenju i procjeni poglavlja o planu REPowerEU.
