2021. godinu Evropski revizorski sud tematski je započeo sa Balkanom, odnosno, objavljivanjem uvodnog dokumenta o reviziji pod nazivom “Jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, kojoj je cilj procijeniti koliko su efikasne mjere EU za podršku vladavini prava na Zapadnom Balkanu. Revizija pokriva sve četiri zemlje kandidate (Albanija, sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) i dvije potencijalne zemlje kandidate (Bosna i Hercegovina i Kosovo). Revizijom nije obuhvaćena Turska, službeno peta zemlja kandidatkinja.
Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti Evropske unije. Promovisanje vladavine prava ključni je dio agende EU u njenim odnosima sa zemljama koje nisu njene članice i nužan je uslov kojeg se države moraju pridržavati prije pristupanja Uniji.
Iako EU nije službeno definisala “vladavinu prava”, uglavnom se smatra da taj pojam obuhvata sljedećih šest načela: jednakost pred zakonom, pravnu sigurnost, diobu vlasti, nezavisne i nepristrasne sudove, transparentne i demokratske zakonodavne postupke i efikasno sudsko preispitivanje.
Jačanje vladavine prava neodvojivo je povezano s borbom protiv korupcije. Takođe je jedan od ključnih uslova za ekonomski rast.
Kako bi pristupile EU, zemlje kandidatkinje moraju dokazati svoju sposobnost preuzimanja obaveza koje sa sobom nosi članstvo u EU, u skladu s kriterijima iz Kopenhagena iz 1993. Prvi od tih kriterija odnosi se na postojanje razvijenih, stabilnih institucija kojima se garantuje demokratija, vladavina prava, ljudska prava, te, poštovanje i zaštita manjina. Brzina pristupnih pregovora uveliko zavisi od napretka koji se ostvaruje u tom području.
„Vladavina prava neupitan je preduslov za članstvo u EU. Ipak, zemlje Zapadnog Balkana još se suočavaju s problemima povezanim s korupcijom i djelovanjem javnih institucija, koji stoje na putu njihovom ulasku u EU”, poručio je Juhan Parts, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovu reviziju. „Ovom ćemo revizijom ispitati pomaže li EU doista tim zemljama da ostvare napredak u navedenim područjima kako bi se uskoro mogle pridružiti Uniji.”
Odnosi EU sa zemljama Zapadnog Balkana održavaju se u okviru tzv. „procesa stabilizacije i pridruživanja”. On podrazumijeva pružanje podrške vladavini prava, uglavnom u okviru političkog dijaloga, ali i osiguravanjem finansijske i tehničke pomoći za provođenje potrebnih reformi. Ukupno gledajući, EU je, u periodu 2014. – 2020. zemljama Zapadnog Balkana dodijelio oko 700 miliona eura za podršku vladavini prava i temeljnim pravima, što je 16 % iznosa koji EU izdvaja za te zemlje u okviru bilateralne pomoći.
Evropski revizorski sud će, u okviru započete revizije, konkretno, ispitati je li podrška EU vladavini prava na Zapadnom Balkanu bila osmišljena na odgovarajući način, da li je bila iskorištena tako da se njome obuhvate ključna utvrđena pitanja i da li je dovela do konkretnih i održivih poboljšanja, u skladu sa standardima EU.
Ova bi revizija, prema rasporedu, trebala biti završena krajem 2021. Što znači da malo kasni u odnosu na naše potrebe. No, o stanju u našem pravosuđu i Evropa i ostatak međunarodne zajednice, kao i ovdašnja javnost, uostalom, znaju dovoljno. Odnosno, znaju da to stanje zahtjeva radikalnu promjenu. No, kako do nje doći, o tome ako negdje planovi i postoje, se još javno ne govori.
U svakom slučaju, kada bude završen, izvještaj o ovoj reviziji, biće vrlo zanimljiv i koristan. A svakako će uzrokovati i promjenu u pristupu Evropske unije ovom pitanju. Jer, već sada, na primjeru BiH, ali i drugih balkanskih država, možemo konstatovati da velikodušna pomoć Unije nije rezultirala poboljšanjima u skladu sa njenim standardima. Nego percepcijom metastaziranja korupcije i stranačke kontrole nad pravosuđem, za koje istraživanja javnog mnijenja pokazuju katastrofalne rezultate u kontekstu povjerenja koje građani imaju u njega.
