Vlada Federacije BiH na posljednjoj je sjednici po hitnoj proceduri Federalnom parlamentu uputila Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.
Kako su naveli, riječ je o zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač općina, kanton, FBiH i jedan ili više kantona zajedno, te i FBiH sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Istaknuto je da Zakon uređuje izvore plaćanja nastalih dugovanja, postupak i način njihovog izmirenja na osnovu kojih se vrši finansijska konsolidacija, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na finansijsku konsolidaciju i restrukturiranje.
– Finansijska konsolidacija zdravstvenih ustanova zasniva se na principima jednakog postupanja prema svim povjeriocima jednakog položaja, posebno po osnovu više vrsta duga, te pristupa podacima sprema kojem je dužnik obvezan osigurati pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsku konsolidaciju, a koji se posebno odnose na njegove obveze – navedeno je u zaključcima Vlade FBiH.
Dugovanja veća 438 miliona
Dodaje se i kako fnansijska konsolidacija podrazumijeva rješavanje dugovanja zdravstvenih ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost, a sve s ciljem likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova.
Finansijska će konsolidacija obuhvatiti i dugovanja zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje poreza i drugih javnih prihoda, komunalnih usluga, isporučenih roba, neisplaćenih plaća zaposlenika… .
Ako ovaj zakon prođe u Parlamentu, Vlada se obvezuje da će u naredne tri godine za program finansijske konsolidacije, odnosno restruktuiranja univerzitetsko-kliničkim, kantonalnim i općim bolnicama isplatiti 225 miliona KM.
Inače, dugovanja javnih zdravstvih ustanova, zaključno sa 31.decembrom 2020. kad je rađena analiza, iznose čak 438,7 miliona KM.
Tako će na račune kliničkih bolnica biti upućeno 125 miliona, te 100 miliona za kantonalne i opće bolnice,
Inače, Prijedlog zakona donesen je na insistiranje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), pa ne čudi što će najveći dio kolača pripasti upravo Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar – čak 63 miliona.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) dobit će 32 miliona, a onaj u Tuzli 30 miliona.
Kad je riječ o kantonalnim bolnicama, novac se raspoređuje ovako: Kantonalna bolnica Dr. Safet Mujić Mostar 15 miliona KM, Kantonalna bolnica Zenica 25 miliona KM, Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić Bihać 18 miliona KM, Kantonalna bolnica JZU Goražde 1,5 miliona KM, Županijska bolnica Orašje 2 miliona KM, Županijska bolnica Dr. Fra Mihovil Sučić Livno 3 miliona KM.
Vlada je odlučila da 35,5 miliona podijeli općim bolnicama i to: Opća bolnica Konjic 5 miliona KM, Opća bolnica „Dr. Mustafa Beganović“ Gračanica 3 miliona KM, Opća bolnica Sanski Most 3,5 miliono KM, Bolnica Travnik 13,5 miliona KM, Hrvatska bolnica Dr.fra Mato Nikolić 5 miliona KM, Opća bolnica Bugojno 1,5 miliona KM, Bolnica za plućne bolesti i TBC Travnik 1 miliona KM, Opća bolnica Jajce 2 miliona KM, te Opća bolnica Tešanj 1 milion KM.
“Potpuno smo zatečeni”
A gdje je pitat će se s pravom Sarajlije Opća bolnica “Dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo?
Zvuči nevjerovatno, pa se još uvijek vjeruje da je u pitanju previd, ali za ovu Bolnicu nije predviđena niti jedna jedina marka.
– Potpuno smo zatečeni. Da li je ovo još jedan pokušaj zatvaranja Opće bolnice – pitali su, nakon što su saznali šta je Vlada zaključila iz ove zdravstvene ustanove.
Oni su u saopćenju podsjetili da su tokom Covid pandemije, maksimalno angažirali uposlenike i sve svoje resurse,
Tako je, dodaju, samo u prošloj godini kroz covid ambulantu prošlo više od 10.000 hiljada pacijenata, a redovni program odvijao se normalno. Urađeno je u tom teškom periodu više od 8.000 operacija, a na bolničkom liječenju bilo više od 13.000 pacijenata.
Sve to, naveli su, zahtijevalo je ogromna finansijska sredstva, diktirana značajno povećanim prilivom pacijenata i pruženih usluga.
– Troškovi zbog Covida su značajno premašili budžetom predviđena sredstva, tako da se menadžment morao snalaziti da donacijama prikupi nedostajuća sredstva kako bi bili u mogućnosti pacijentima pružiti adekvatnu uslugu – istaknuto je u u saopćenju.
Iz Opće bolnice napominju da su spomenute činjenice poznate nadležnim na svim nivoima vlasti, te da ih tim prije čudi odluka Federalne vlade da se ova bolnica izostavi iz Plana finansijske pomoći zdravstvenim ustanovama na području Federacije…
– S pravom se pitamo da li je ovo još jedan pokušaj zatvaranja renomirane zdravstvene ustanove i namjera da se ona zaustavi u daljnjem razvoju, za koji je sadašnji menadžment stvorio potrebne uvjete. Da li se ovim potezom hoće kazati da građani Sarajeva, koji uplaćuju najviše poreza u federalni budžet, nemaju pravo na povrat tih sredstava kroz zdravstvo – naveli su iz sarajevske Opće bolnice.
Zato nadležne pozivaju da preispitaju odluku, razmotre argumente, te pokažu kako iza namjere pomoći zdravstvenom sektoru u Federaciji ne postoji nikakva politička pozadina.
Bolnica u bolnici
Predsjednik Upravnog odbora Opće bolnice, jedan od najstarijih uposlenika dr. Sead Zeljo ne krije razočarenje, kako kaže, maćehinskim odnosom Vlade prema bolnici.
– Među prvima smo stali na branik protiv pandemije. I ne žalimo se. Nama je važan pacijent. Ovo je naša borba za pacijente. Kuburimo s finansijama, a uporno se želi prikazati kako mi kao stalno nešto tražimo. Pa Opća bolnica prima sredstva na osnovu projekcije iz 2019./2020. kada nije bilo kovida. A mi smo u pandemiji napravili urgentni centar, koji radi 24 sata, sedam dana, tu je i Covid bolnica, a ostale službe radi. Ne treba zaboravilti da smo imali oko 450, sad imamo 900 uposlenika – kazao je dr. Zeljo za Interview.ba.
Ne želi komentirati iznose koje su dobili drugi. Hoće samo da priča o naporima Opće bolnice da radi, živi i preživi.
– Otvorili smo temelja novu bolnicu, bolnicu u bolnici. Ovdje nije riječ samo o našim plaćama, već i troškovma – prema dobavljačima, komunalijama. Da budem precizan, prošle smo godine dali 1,85 miliona KM za lijekove Covid bolnice. Mi smo opća bolnica glavnog grada, mi časno čuvamo naše ime – dodao je dr. Zeljo.
I dalje se nada da je u pitanju samo previd.
– Mada, kao građanin moram reći da ništa nije slučajno. Ovo je treći pokušaj da se na vrlo perfidan način stavi ključa u bravu. Bolnica bez pravovremenog finansiranja ne može raditi. Nama ne trebaju sredstva za samoodrživost, kao nekima, već za reorganizaciju – zaključuje dr. Zeljo.
A kad smo kod konsolidacije i reogranizacije, tu je KCUS prava adresa.
Naši izvori kažu da je nova tranša, namijenjena Kliničkom centru u Sarajevo zapravo kupovina ljubavi. Prije svega direktorice dr. Sebije Izetbegović. Koja je već svima dosadila dugogodišnjim tvrdnjama kako je od svog dolaska na čelo najveće zdravstvene ustanove u BiH vratila čak 100 miliona dugova.
Ako je tako, KCUS ne treba dodatni novac.
Naročito kad uzmemo u obzir da je Izetbegović na početku pandemije direktorica Izetbegović odlučila zaključati vrata KCUS-a. Uz najnesuvislije opravdanje “da korona ne uđe u KCUS” i zarazi doktore i medicinsko osoblje.
Istovremeno se, kako je već Interview. ba pisao, na račune Kliničkog centra i dalje slivalo stotine hiljada KM.
Prema Informaciji o osnovnim pokazateljima poslovanja javnih zdravstvenih ustanova u periodu 1.1. – 30.9. 2020. KCUS je dobio najmanje 183.300. 000.
Tu ne računamo donacije u novcu, opremi, aparatima.
Za razliku od Opće bolnice, osnivači KCUS-a, prema odluci Parlamenta iz 2013. godine su Federacija BiH i još pet kantona (Sarajevo, Zeničko – dobojski, Bosansko – podrinjski, Unsko – sanski, te Srednjobosanski). Oni su ujedno i finansijeri Kliničkog centra.
No, u realnosti, zapravo su finansiranje KCUS-a podijelili Federacija i Kanton Sarajevo.
Kako god bilo, Klinički centar i Sebija Izetbegović mogu zahvatiti iz mnogobrojnih sehara. Od zdravstvenog osiguranja tako im stiže 95 posto, a od toga čak 60 posto iz Kantona Sarajevo.
U 2020. to je bilo više od 174 miliona KM.
Bez obzira na činjenice i brojeve. I zaključane klinike. I manji broj zaposlenih, pacijenata, ležećih dana, štednju na lijekovima, hrani za pacijente, sredstvima za higijenu…
S početkom pandemije, ničim izazvana, Sebija Izetbegović se sama imenovala “glasnogovornicom” zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo, a istovremeno tražila da Opća bolnica preuzme krizu.
Covid odjel u Općoj bolnici napravljen je za pet dana.
– Prevareni smo. Svi se pacijenti prebacuju nama. Bilo je rečeno da će se otvoriti Infektivna bolnica u KCUS-u. Još nije. Ovo je ultimatum. Nije molba – kazao nam je krajem 2020. godine dr. Ednan Drljević, infektolog iz Opće bolnice.
U tom je periodu na KCUS-u bilo prazno više od 1.000 postelja.
Previd ili politika?
No, u isto vrijeme KCUS je dobijao i trošio kao da radi punom parom. Na plaće više od 81 milion, na naknade za rad upravnog odnosa i komisije, na lijekove 33 miliona, potrošni materijal više od 5,6 miliona….
A u izvještaju, kako je navedeno, JU Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je od 1.1. do 30.9. 2020. ostvario pozitivan finansijski rezultat, odnosno višak prihoda u iznosu od 10.116.000 KM. Za dva posto više nego godinu prije.
Kako je to moguće u pandemiji, zna samo Sebija Izetbegović.
Ona zna i kako je moguće da joj se vjeruje kad tvrdi da je, štedeći na pacijentima, lijekovima, uspjela sanirati dug, pa opet iz federalnog budžeta (a i Kantona Sarajevo) dobijati najviše što može.
Iako se u Općoj bolnici nadaju da je u pitanju previd, te da iza svega nema političke pozadine, teško je povjerovati u to.
Ne može se previdjeti bolnica u kojoj se liječe stotine hiljada građana glavnoga grada. Kao što se ne može vjerovati da politika ovdje nije igrala glavu igru. Za koga? Za dobre odnose SDA i HDZ.
Na stranu što se i premijer Vlade FBiH Fadil Novalić plaši Sebije Izetbegović i našim milionima plaća “ljubav”. Građanima Sarajeva ostaje da prate suđenje u slučaju “Respiratori”. I pitaju ko je osoba N.N. koja je naredila nabavku iz Kine.
