Prošla je prva godina madata Gradskog vijeća i gradonačelnika Grada Mostara a građani još uvijek nemaju odgovore na mnoga postavljena pitanja od kojih se većina odnosi na bespravnu gradnju koja je u posljednjih desetak godina uzela maha na području cijeloga grada ugrožavajući kvalitetu života svih građana bez obzira u kojem dijelu grada žive.
Neposredno nakon implementacije izbora procvjetao je građanski aktivizam u svim dijelovima grada čime je između ostalih, kao ključni isplivao na površinu problem bespravne gradnje. Ono oko čega su se svi zainteresirani za rješenje ovog problema složili jeste da se u najkraćem mogućem roku mora usvojiti novi Prostorni plan Grada Mostara tako da se ovaj dokument našao u Programu rada Gradskog vijeća za prvu godinu mandata. Pripreme za izradu Prostornog plana podrazumijevale su usvajanje Smjernica za izradu Prostornog plana do kraja prvog polugodišta 2021. godine, usvajanja Prostorne osnove Grada Mostara do kraja devetog mjeseca i napokon, krajem godine usvajanje novog Prostornog plana. Gradonačelnik je imenovao i Savjet prostornog plana koji zajedno s njim na čelu broji preko 20 članova.
Usvajanje ovog važnog dokumenta bombastično je najavljivano a gradonačelniku i predsjedniku Gradskog vijeća u više navrata bila su puna usta hvale kako se jako ozbiljno radi na ovom dokumentu. Građanski aktivisti iz više dijelova grada (Građanske inicijative “Kuti”, Građanske inicijative “Ne na Buni i u mome Blagaju” i Građanske inicijative “STOP bespravnoj gradnji na Bijelom Brijegu”) odlučili su organizirati “forum odgovornosti” na kojem će odgovorni za izradu i usvajanje novog prostornog plana građanima odgovoriti na postavljena pitanja prvenstveno o transparentnosti same procedure izrade novog Prostornog plana a zatim i obećati kako će kada za to dođe vrijeme organizirati opsežnu javnu raspravu po lokanim zajednicama kako bi što više građana imalo prigodu iznijeti svoje stavove na predloženi dokument.
Na ovo ih je prvenstveno ponukala činjenica da je Gradsko vijeće bez velikog natezanja usvojilo Odluku o postupku i uvjetima za legalizaciju građevina izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za građenje Grada Mostara i na taj način omogućilo svim bespravnim graditeljima da u roku tri godine podnesu zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenog objekta. Kako je već istaknuto, Prostorna osnova i Prostorni plan su trebali biti usvojeni do kraja godine, međutim to se nije dogodilo. Ovi dokumenti su jednostavno prepisani u Program rada za 2022. godinu s tim da je Prostorni plan ostavljen za sami kraj godine, znači po isteku druge godine mandata aktualnog saziva.
Uvidjevši da bi se u korist investitora bespravne gradnje uz tiho amnestiranje onih koji su izdavali dozvole za urbicid napravljen u Mostaru, usvajanjem odluke o legalizaciji cijela procedura mogla razvući do beskraja, krajem 2021. godine aktivisti spomenute tri Građanske inicijative uputili su pismo gradonačelniku s objašnjenjem da žele organizirati Forum odgovornosti i zatražili od njega da kao najodgovorniji u cijelom procesu predloži termin koji njemu odgovara za organizaciju ovog javnog događaja. Gradonačelnik je odgovorio nakon desetak dana i izrazio želju da sudjeluje ali naveo da je spriječen do 12.1. te da se nakon toga ponovno može čuti sa organizatorima i utvrditi točan termin. Nakon toga, GI “Kuti” je ispred organizatora, u više navrata, na različite načine, pokušala stupiti u kontakt s gradonačelnikom, ali im to nije uspjelo – kao i u nekim ranijim slučajevima, od kojih je najdrastičniji onaj sa „Majskim cvijetom“, on je za građanske aktiviste postao nedostupan.
U međuvremenu, rijetko da prođe sjednica Gradskog vijeća a da na njoj ne budu usvojene izmjene nekog Regulacionog plana, što automatski podrazumijeva izmjenu postojećeg Prostornog plana. I na samoj sjednici na kojoj je usvajan Program rada za 2022. godinu predjednik Gradskog vijeća kao predlagatelj navodi kako se Regulacioni planovi ovaj put ne nalaze u Programu rada ali će i dalje biti razmatrani tijekom tekuće godine i biti dio novog Prostornog plana.
Gledajući na sve ovo, kao i na druga događanja u Mostaru, gdje svako malo u Gradskom vijeću zaiskre varnice kao odraz razmirica između vladajućih partnera na višim razinama vlasti a koje se brzinski ugase po principu „ja tebi – ti meni“, obični građanin ne može da se otme dojmu kako se u Mostaru s dolaskom „nove stare vlasti“ ama baš ništa nije promijenilo. Vlast i dalje služi sama sebi trudeći se populističkim metodama uvjeriti građane da će uskoro Mostar biti grad uređen po europskim standardima i kako se „fina priča“ (kako to vrlo često voli reći gradonačelnik) iz Mostara treba preslikati na cijelu Bosnu i Hercegovinu.
A dio te „fine priče“ koju se vladajući zdušno trude plasirati predstavnicima međunarodne zajednice od kojih traže financijsku podršku za rješenje nagomilanih problema, nikako ne smije biti problem građana koji žive oko kamenoloma Kuti, kojemu je uz sve „pribavljene“ dozvole data koncesija za eksploataciju u miniranom području i na udaljenosti od 140 m od naselja. Dio „fine priče“ koju šaljemo u svijet ne smije biti ni bespravna gradnja na području zaštičenog vodnog područja u Blagaju za koju su „pribavljene“ dozvole uprkos jasnim zakonskim odredbama o zabrani gradnje u priobalnom dijelu. Jedino se učinilo u jednom trenutku da će dio te „fine priče“ postati rušenje bar šestog kata na bespravno izgrađenoj zgradi na Bijelom Brijegu. Međutim, ni tu politika nije imala snage i pala je na ispitu dosljednosti. Investitor i njegove veze, su očito bili jači od lokalnih političkih aktera koji su obećavali promjenu (ako su ta obećanja uopće bila iskrena) i „fina priča“ je otišla u starom, uobičajenom pravcu.
