U Travniku je 11.10. održana sjednica Kantonalne komisije za koncesije iz oblasti vodoprivrede, u okviru koje se raspravljalo i o produženjima krajnjih rokova za izgradnju malih hidroelektrana “Tulova” (Bunta, Bugojno) i “Dolac 2” (Bila, Travnik).
Iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT ovim su povodom obavijestili javnost da su, uz podršku svih članica Koalicija za zaštitu rijeka BiH, prije dva dana, uputili zahtjev članovima spomenute komisije, za odbijanje zahtjeva investitora u MHE – “Kaynak izvor” d.o.o. Bugojno i “Miniwat” d.o.o. Travnik – navodeći u njemu niz argumenata za takvu odluku.
“Naš stav je jasan i isključiv: Smatramo da je neprihvatljivo dodatno produžavati rokove investitorima koji su nemarni u izvršavanju i sprovođenju ugovornih obaveza, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je u Parlamentu FBiH usvojena zabranu izgradnje novih MHE i kada je poslana jasna poruka da se građani protive realizaciji ovih štetnih projekata.”, naveli su iz Fondacije ACT, u objavi, na svojoj Facebook stranici.
Prethodno, dan ranije, predstavnici nekoliko članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH sastali su se s Ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, Advanom Akeljićem, pri čemu je jedna od glavnih tema bilo upravo pitanje produženja štetnih koncesionih ugovora za izgradnju MHE.
Predstavnici Koalicije su iznijeli stav da je vrijeme da prestane praksa produženja rokova iz koncesionog ugovora i uvaži protivljenje lokalne zajednice ovakvim projektima.
“Postoje slučajevi gdje su rokovi za izgradnju pojedinih MHE, zaključenjem aneksa na ugovore, produženi i po četiri ili pet puta, pri čemu investitori nisu započeli bilo kakve konkretne aktivnosti. Umjesto da institucije, koristeći tu činjenicu, raskinu predmetne ugovore bez bilo kakvih konsekvenci, oni su, po pravilu, izlazili u susret investitorima produžujući rokove.”, ukazali su iz Fondacije ACT na praksu, koja sugeriše postojanje sistemske korupcije u pozadini takvih odluka.
Kao primjer takvog odnosa naveli su slučaj MHE “Babanovac”, čija je izgradnja planirana na gornjem toku rijeke Ugar.
S druge strane, konstatuju da kada je riječ o dvije MHE čija je izgradnja planirana na rijeci Kruščici, da je to gotova priča nakon brisanja predmetnih objekata iz Prostornog plana SBK. Odnosno da je Kruščica – zahvaljujući svojim hrabrim ženama i njihovoj borbi – spašena.
Iz Fondacije su izrazili zahvalnost “svim institucijama koje podržavaju aktivnosti usmjerene na zaštitu bosanskohercegovačkih rijeka” i nadu “da će institucije konačno krenuti u procese raskida svih štetnih ugovora o koncesiji gdje za to postoje pravni osnovi”.
