Prosvjednici protiv policijskog nasilja i ograničavanja medijskih sloboda izašli su i na ulice Lillea, Rennesa, Strasbourga i drugih francuskih gradova. Protesti su bili usmjereni i protiv predloženog zakona o sigurnosti koji bi zabranio objavljivanje snimaka određenih policijskih operacija.
Prema navodima organizatora, Saveza novinarskih sindikata i organizacija za zaštitu ljudskih prava, na protestima je sudjelovao oko pola milijuna ljudi. A francusko Ministarstvo unutarnjih poslova je, s druge strane, govorilo je o 133.000 prosvjednika i oko 46.000 sudionika jednog marša u Parizu.
U Parizu i Rennesu u Bretanji je na marginama demonstracija došlo do nereda. Policija u Parizu koristila je suzavac protiv demonstranata koji su postavljali barikade i policajce gađali kamenjem. Na Place de la Bastille prosvjednici su zapalili jedan kiosk, ulaz u zgradu Francuske središnje banke i susjedni restoran. U tom području su gorjeli i automobili. Nekoliko prosvjednika je uhapšeno. No, većina prosvjeda u Parizu i drugim gradovima protekla je u mirnoj atmosferi.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin osudio je nerede na marginama protesta. Napadi na policajce na skupovima bili su “neprihvatljivi”, napisao je Darmanin na Twitteru. On je naveo i da je 37 policajaca ozlijeđeno, od čega 23 samo u Parizu.
Napad na slobode medija ili zaštita policajaca
Automobili na udaru nasilnih prosvjednika
Organizatori prosvjednih okupljanja distancirali su se od nasilnih sudionika i osudili napade na policajce. Neprihvatljivo je, kako su istakli, da “šačica ljudi” remeti mirne skupove stotine tisuća građana.
Prosvjede su izazvala dva nova slučaja policijskog nasilja koja su snimljena posljednjih dana i koja su izazvala brojne reakcije i užasavanje u cijeloj zemlji. Prvi incident odnosio se na agresivno uklanjanje migrantskih šatora, a drugi na brutalni napad na tamnoputog glazbenog producenta.
Kontroverzni novi zakon o sigurnosti u budućnosti bi mogao spriječiti objavljivanje takvih snimaka. Prema vladinom objašnjenju, bi policija tako trebala biti bolje zaštićena. Jedan član tog zakona predviđa da se objavljivanje snimaka sigurnosnih službenika tretira kao kazneno djelo, ako je to učinjeno s ciljem povrede fizičkog ili mentalnog integriteta policajaca.
Stoga bi kao posljedice njihovog objavljivanja mogla uslijediti i zatvorska kazna od godinu dana ili novčana kazna u iznosu od 45.000 eura. Novinarske udruge, nevladine organizacije i oporba strahuju da bi navedenim zakonom, koji Senat još nije usvojio, bile ograničene medijske slobode.
