“Fukncioneri vlasti kao pijavice, izbjegavaju sukob interesa i od Srpske isisavaju sve korisno za sebe. To što je predsjednik najveće političke organizacije nakon izbora rekao da više neće biti moguće obavljanje duplih funkcija, kao sto se kasnije ispostavilo, nije bila istina. Nakon 2015. godine, usljed najezde preletača, pokrenuta je praksa dijeljenja funkcija i to se nastavilo do danas”, objašnjava Govedarica.
Mi smo, kako kaže, dobili situaciju u kojoj se postojeći zakon ne poštuje, da Vlada i vladajući rade kako žele.
“Vlada ukida pojedine odredbe postojećeg zakona, čime ga prilagođavaju sebi. Zakon koji mi predlažemo je sveobuhvatan i on proširuje nadležnosti u smislu sukoba interesa. Nosioci izvršnih funkcija i druga imenovana lica moraju da eksplicitno budu definisani i kategorisani na način da ne mogu istovremeno obavljati funkciju i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti”, kaže Govedarica.
Zakonom koji predlaže SDS, za kršenje propisanih odredbi predviđene su novčane kazne do 30 hiljada maraka.
„Umjesto da Vlada RS poštuje zakon, da ga pravilno tumači i vremenom proširuje opseg sukoba interesa i time mijenja odgovarajuća postojeća stanja, dobili smo situaciju u kojoj se zakon ne poštuje, nepravilno tumači jer ga Vlada i vladajući tumače onako kako im je drago“, rekao je Govedarica i dodao:
„Na poslednjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske imali smo izmjene i dopune ovoga zakona gdje je Vlada ukinula odgovarajuće odredbe zakona iz kojih je bilo vidljivo da se pojedini fukncioneri nalaze u sukobu interesa”.
On je dalje naveo da se ušlo u spiralu gdje ćemo, kako navodi, imati mnoge leks specijalise nazvane po pojedinim ličnostima za koje Vlada želi da izbjegne sukob interesa kao što smo na zadnjoj sjednici Skupštine imali „leks Tegeltija i drugari“.
“Zakoni o sukobu interesa će se prilagođavati pojedinim fukncionerima umjesto da zakon sankcioniše fukncionere koji su u sukobu interesa“, objasnio je slikovito Govedarica.
“Najbolji primjer sukoba interesa jeste direktor IRB-a Dražen Vrhovac, koji je u Skupštini glasao za Vladu koja ga je postavila za direktora, da bi on kasnije izvještaj o radu IRB-a podnosio Narodnoj skupštini, odnosno sam sebi”, objašnjava Govedarica.
