Građanski aktivizam

Gradi se u vodotoku rijeke Bosne, kod Doboja, a inspekcije, valjda, čekaju prijave građanskih aktivista

Umjesto da primjenom člana 13 Zakona o vodama i članom 21 Zakona o uređenju prostora i građenju preduzmu potrebne mjere i onemoguće ponovno ugrožavanje Doboja i života njegovih građana od poplava, kakve su bile prije nepunih devet godina, inspektori, po svemu sudeći, ponovo namjerno zatvaraju oči pred onim što ovih dana rade investitori u malom i velikom koritu rijeke Bosne.

“Vodna inspekcija Inspektorata RS i Urbanističko-građevinska inspekcija RS, izgleda, ponovo čekaju prijave građanskih aktivista da bi spriječili gradnju objekata na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima, odnosno zaštitnoj zoni vodotoka i vodoprivrednih objekata na području Doboja. Umjesto da primjenom člana 13 Zakona o vodama i članom 21 Zakona o uređenju prostora i građenju same preduzmu potrebne mjere i onemoguće ponovno ugrožavanje Doboja i života njegovih građana od poplava, kakve su bile prije nepunih devet godina, inspektori, po svemu sudeći, ponovo namjerno zatvaraju oči pred onim što ovih dana rade investitori u malom i velikom koritu rijeke Bosne”.

Na ovaj način reagovali su danas (29.03.2023.) aktivisti koji se u lokalnim zajednicama Doboj, Vukosavlje, Modriča i Šamac zalažu za uređeno korito ove rijeke i bore protiv nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka u slivu rijeke Bosne.

Juče (28.03.2023.) im je “građanska patrola” dostavila snimke gradnje koja se odvija u vodotoku rijeke Bosne, iako bi po svim pravilima trebalo biti zabranjeno izvođenje bilo kakvih radova u neposrednoj blizini korita rijeke.

Utvrdivši da su započeti pripremni radovi na vodnom području u neposrednoj blizini gradskog mosta i željezničke stanice u Doboju i da se to područje nezakonitom prenamjenom zemljišta vodi kao “gradilište”, krivičnu prijavu 7. februara ove godine već je podnio Centar za humanu politiku. U dostavljenoj dokumentaciji CHP je naveo da se priprema građenja vrši na parcelama katastarskim čestica 7095/1 i 7093, koje su u vlasništvu preduzeća „Limunkop“ iz Doboja. Osim protiv investitora, krivičnom prijavom obuhvaćeni su i odgovororni u JU “Vode Srpske”, Inspektorata RS i Gradske uprave. Prijava je proširena, kako je navedeno, zbog zakonom zabranjenog izvođenja radova kojim se pregrađuje i korito Bosne, smanjuje proticajni profil i izaziva opšta opasnost, što za posljedicu može imati povećanu ugroženost Doboja od poplava.

Kao posljedica ranijih radnji, takođe u blizini korita ove rijeke, u poplavama 2014. godine smrtno je stradalo 11 osoba i nastala je šteta od nekoliko stotina miliona KM. Na osnovu krivične prijave tadašnjeg i aktuelnog predsjednika RS Milorada Dodika Okružno javno tužilaštvo u Doboju je 06.12.2022. godine podiglo optužnicu protiv tadašnjeg Gradonačelnika Obrena Petrovića (1957) i Šefa Odsjeka Civilne zaštite Grada Doboj Milka Vidakovića (1953), oba iz Doboja.

Po prethodnoj prijavi neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” i Centra za humanu politiku, Vodnoj inspekciji Inspektorata RS, od koje je zatražena hitna intervencija, je trebalo gotovo pet mjeseci da odgovori šta je preduzela u vezi nezakonitih radnji u vodotoku Bosne na području Doboja, na koje je upozorena.

Sve do sada, po prijavi za pripremne radove nije bilo reakcija nadležnih iz Republičko javnog tužilaštva ili Okružnog javnog tužilaštva Doboj, kome viša tužiteljska instanca, po pravilu, prosljeđuje prijavu na postupanje.

Uostalom, po prethodnoj prijavi NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” i CHP-a, Vodnoj inspekciji Inspektorata RS je trebalo gotovo pet mjeseci da odgovori šta je preduzela u vezi odlaganja otpada na vodnom području i koritu rijeke Bosne kod Doboja, koje je izvršilo upravo dobojsko preduzeće „Limunkop“.

Prijava da je u dane vikenda istresena velika količina otpada, konkretnije građevinskog “šuta”, čime je suženo korito rijeke Bosne, zbog čega je zatražena hitna intervencija inspekcijskih organa, je podnesena još u oktobru 2022. Odgovor je od Vodne inspekcije dobijen tek u februaru ove godine, sa jedinim konkretnim podatkom da je preduzeće „Limunkop“ iz Doboja označeno odgovornim za taj ekološki incident.

Inspekcija je obavijestila aktiviste da je naložila tom preduzeću da obustavi daljne odlaganje otpada, te da u roku od 30 dana ukloni sav deponovani otpad, što je, prema izvještaju inspektora, investitor i učinio.

“Mi sumnjamo da je to preduzeće uglavnom zemljom prekrilo taj građevinski otpad, te smatramo da je inspekcija progledala “kroz prste” tom preduzeću. Ovoga puta, kada je u pitanju gradnja na vodnom zemljištu, ćemo ići do kraja. Ima prostora za podnošenje prijava protiv odgovornog lica za građenje, nadzornog organa, kao i onih koji su izdavanjem građevinske dozvole, tehničke dokumentacije za gradnju, vodne saglasnosti, itd. propustili da primjene određene članove Zakona o vodama i Zakona o uređenju prostora i građenju i zabrane bilo kakve građevinske aktivnosti u blizini rijeke Bosne. Kao što je poznato, vodotok označava prostor korita koji čini skup zemljišnih čestica preko kojih stalno ili povremeno teče voda, sa vodom vodotoka vjerovatnoće pojave vodostaja jedanput u 50 godina, a obala  zemljišne čestice ili njihove dijelove koje su u prostoru između linije malih voda i linije voda vodotoka do vjerovatnoće pojave takođe jedanput u 50 godina, a na ovom području voda visne od četiri metra bila je prije nepunih devet godina” – informacije su iz  NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne”.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije