Građanski aktivizam

Građani čekaju da Gradsko vijeće Mostara ispoštuje vlastiti zaključak o brisanju kamenoloma „Kuti“ iz Prostornog plana Mostara

Još jednom se pokazalo da je pravna država, iako krajnje krhka, najveći saveznik građana BiH u borbi za zaštitu njihovih i interesa zajednice. Kantonalni sud u Sarajevu 26. prosinca 2022. godine prihvatilo je tužbu Građanske inicijative “Kuti” te je poništio okolišnu dozvolu za kamenolom Kuti kod Mostara. Čime je pred vijećnike Gradskog vijeća ovog grada stavio obavezu provedbe vlastitog zaključka da će, u slučaju da Sud donese presudu u korist mještana, Gradsko vijeće odmah pokrenuti proceduru brisanja kamenoloma Kuti iz prostornog plana grada Mostara.

Prije točno godinu dana Građanska inicijativa Kuti je uložila tužbu na rješenje po okolinskoj dozvoli za kamenolom Kuti, koja je izdata od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nadajući se da će donošenjem presude u njihovu korist prići korak bliže rješenju svoga problema.

Čekajući presudu u redovitoj  proceduri a svjesni da se proces može razvući u nedogled i trajati više godina, odlučili su se, nakon par mjeseci, na podnošenje apelacije Ustavnom sudu Federacije BiH, jer je investitor nastavio s ishodovanjem potrebnih dozvola. Na ovaj potez su se prvenstveno odlučili jer su bili svjesni da kamenolom Kuti predstavlja izravnu opasnost po živote mještana toga naselja kao i radnika koji bi radili u njemu ali i da svaka nova izdata dozvola od strane bilo koje institucije komplicira i onako složenu pravnu situaciju.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je reagirao u najkraćem roku i naložio Kantronalnom sudu u Sarajevu da u roku tri mjeseca poduzme sve moguće radnje i izrekne presudu. Kantonalni sud u Sarajevu je tako i postupio i zadnjeg dana u staroj godini na adresu jednog od aktivista stigla je presuda kojom se tužba uvažava i rješenje o izdatoj okolinskoj dozvoli poništava.

Tijekom 2022. godine, ova neformalna grupa građana je na razne načine pokušavala utjecati na lokalnu vlast kako bi ostvarila svoj cilj, a to je – brisanje kamenoloma Kuti iz Prostornog plana Opštine Mostar. No, na njihove pokušaje nitko od odgovornih osoba iz lokalne vlasti se nije osvrtao. Kao da se ne radi o obiteljima koje desetljećima žive na lokalitetu Kuta, ljudima koje ni rat ni razrušeni domovi nisu spriječili da se vrate i pokrenu život iz početka.

Iako nisu nailazili na razumijevanje, mještani Kuta nisu odustajali od borbe za zaštitu svojih domova. Tako su u vrijeme izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana Opštine Mostar sudjelovali u javnoj raspravi, uložili svoje argumentirane primjedbe i prijedloge za brisanje Kamenoloma iz Prostornog plana, međutim, oni nisu uvaženi. Pokušali su i prenijeti svoje stavove Gradskom vijeću Mostara prilikom razmatranja i usvajanja prijedloga ovog dokumenta, no, i tada su samo, uz veliko zalaganje pojedinih vijećnika koji njihovu borbu prate i podržavaju od samog početka, uspjeli od Vijeća dobiti zaključak da će, u slučaju da Kantonalni sud u Sarajevu donese presudu u korist mještana, Gradsko vijeće odmah pokrenuti proceduru brisanja kamenoloma Kuti iz Prostornog plana Opštine Mostar.

No, protivnici brisanja Kamenoloma iz Plana i manje-više otvoreni „simpatizeri“ investitora, koji su u više navrata mještanima Kuta odbijali pružiti pomoć a sastanke s njima koristili za promoviranje investitora (Predsjedavajući Vijeća im je čak predlagao da o trošku investitora posjete Tursku i tamo se uvjere kako će se dobro raditi u kamenolomu), nisu očekivali da će Sud pokazati takvu ekspeditivnost. Ili da će, uopšte, donijeti takvu odluku kakvu je donio.

Ali, još jednom se pokazalo da je pravna država, iako krajnje krhka, najveći saveznik građana BiH u borbi za zaštitu njihovih i interesa zajednice. Kantonalni sud u Sarajevu 26. prosinca 2022. godine prihvatilo je tužbu Građanske inicijative “Kuti” te je poništio okolišnu dozvolu za kamenolom Kuti kod Mostara.

Nakon toga, aktivisti su poslali Zahtjev za realizaciju po usvojenom Zaključku, svim vijećnicima, predsjedniku Gradskog vijeća i gradonačelniku Mostara, očekujući da će odluka o pokretanju izmjena i dopuna Prostornog plana biti na dnevnom redu prvog narednog zasjedanja Gradskog vijeća. Međutim, sjednica je zakazana i održana a da niti jednom riječju nije spomenuta Presuda, podneseni Zahtjev, niti usvojeni Zaključak.

Što samo dodatno pojačava sumnje da je pomenuti zaključak usvojen samo da bi se dobilo na vremenu i da bi se Prostorni plan usvojio u predloženom obliku. A u nastavku se računalo sa zaboravnošću ovdašnjih građana ili nastavkom ignorisanja njihovih stavova i političkim i birokratskim igrama sa procedurama unedogled.

Informacije o poništenju okolinske dozvole i Zahtjev za preispitivanje dozvola izdanih na temelju tog dokumenta aktivisti Građanske inicijative “Kuti” proslijedili su na adrese još 12 različitih institucija koje su po svojoj mjerodavnosti bile uključene u njihovo izdavanje. Jedna od njih je i Vlada HNŽ/K, odnosno Ministarstvo gospodarstva koje uporno odbija pokretanje raskida koncesionog ugovora bez obzira na dokazane neregularnosti pričinjene pri ishodovanju okolinske dozvole.

U  svijetu u kojem vlada zakon i pravda bilo bi normalno i za očekivati da u ovakvim slučajevima svjesnog zatvaranja očiju pred istinom, na odgovornost bude pozvano više osoba koje bi nakon provedene istrage bile i adekvatno sankcionirane. Među njih možemo svrstati prekršioce Zakona o principima lokalne samouprave, koji u donošenje odluka nisu uključili javnost odnosno pitali za mišljenje građane koji žive na lokalitetu na kome se želi otvoriti kamenolom, stručnu osobu koja je postupila mimo Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, jer nije uradila Elaborat o prethodnoj procjeni ujecaja na okoliš koji se mora raditi za sve kamenolome koji prelaze 2.5 ha, odgovornu osobu koja je izdala potvrdu da je lokalitet deminiran a kasnije je utvrđeno da se radi o površini rizičnoj od postojanja mina, županijskog ministra gospodarstva koji uporno štiti interese investitora ponavljajući da se sve radi po zakonu i koji apele i argumente mještana naziva „lupetanjem“, federalnu ministricu okoliša i turizma, sa ginisovskim brojem raznim investitorima izdatih dozvola poništenih na sudovima (uključujući i ekološku dozvolu za kamenolom Kuti). Itd. U državi u kojoj se sudske presude ne provode, ignoriraju kao da nisu izrečene ili obesmišljavaju i tumače „kako kome“ odgovara, puno je onih koji ne prezaju kršiti zakone i držati oči zatvorene pred problemima „običnih, malih ljudi“. Pa tako i u ovom slučaju.

No, standarda razvijenih demokratskih društava u kojima funkcioniše pravna država, i u kojima političari znaju šta su to i moralna i politička i krivična odgovornost i ponašaju se u skladu s tim, ćemo se, nažalost, načekati.

Građani u akciji