Godinama unazad vlast u BiH nije vodila previše računa o zaštiti životne sredine. Umjesto životne sredine, nadležnim institucijama važniji su bili interesi vlasnika krupnog kapitala. Ni građani, izuzev pojedinaca, nisu bili dovoljno ekološki osviješteni, sve dok smeće nije došlo do njihovih vrata. Kako su nadležne institucije, vrlo često bez znanja lokalnog stanovništva, davale saglasnosti za razne koncesije, od rudnika do hidroelektrana, građani su bili prinuđeni samoorganizovati se kroz razna udruženja i neformalne grupe da bi zaštitili svoju životnu sredinu.
Zaštita proizvođača važnija od zdravlja stanovništva
Skoro mjesec dana nakon objave informacija Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH da su u određenim flaširanim vodama prisutne fekalije i bakterije javnost u BiH još uvijek nema informaciju koje su to vode.
“Nemojte nam tražiti imena jer mi nismo nadležni govoriti o pojedinom proizvođaču”, obavijestio je javnost direktor Federalnog zavoda za javno zdravstvo Siniša Skočibušić.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove obavijestili su javnost da nije ni etično ni logično da oni kažu koji su to proizvođači.
Uzorci su uzeti u oktobru, novembru i decembru prošle godine tako da su građani Federacije BiH godinu dana mogli kupovati vodu sa fekalijama i bakterijama.
Ombudsmen za zaštitu potrošača BiH je uputio “predstavku” Zavodu za javno zdravstvo FBiH, nakon čega bi trebali imati konkretnije informacije u vezi sa slučajem pronalaska bakterija u flaširanim vodama.
Totalni pomor u rijekama Bukovica i Trstionica
Početkom decembra na području Općine Kakanj, u blizini jednog od vodocrpilišta pitke vode, desio se pomor ribe u rijekama Bukovica i Trstionica. Iz Sportskog ribolovnog društva Bistro Kakanj upozorili su javnost da je u ovim rijekama totalni pomor. Nadležni općinski i kantonalni inspektori izašli su na teren i uzeli uzorke potrebne za istragu.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Neformalna grupa građana Park prirode Trstionica i Boriva održala je uličnu akciju i mirni protest kako bi na ovaj simboličan datum još jednom ukazala na sve nepravilnosti i neodgovorena pitanja u vezi sa slučajem Mehorića, njegove devastacije i obećane sanacije. Također, željeli su da ukažu na pomor ribe u rijekama Trstionici i Bukovici i ponovo upozore na širu opasnost od zagađenja vode, kojom se snabdijevaju svi građani Kaknja.
Mi se stalno obraćamo nadležnima zbog svih nepravilnosti u cijelom slučaju sa kojim smo suočeni, počevši od nelegalne betonare na području predviđenom za najviši stepen zaštite, pa do koncesija izdatih u tom istom području kao i u području na kojem izvire rijeka Bukovica koju Kakanj pije i u koju se ulijevaju različiti potoci koji su takođe pod tom istom koncesijom za rudnik teških metala u Varešu“, izjavila je Hajrija Čobo, članica neformalne grupe „Park prirode Trstionica i Boriva“ navodeći da „sada se još desio i pomor ribe u Bukovici i Trstionici. I mi smo ribe! I mi smo dio prirode, segment u lancu i vjerovatno ćemo se i mi utopiti ako budemo šutjeli!“
Interes jedne firme važniji od građana općina Petrova i Jezera
Stanovnici ozrenskih naselja u općinama Petrovo i Jezero plaše da će im otvaranje rudnika na njihovim općinama trajno uništiti životnu sredinu. Kako građane niko ništa nije pitao, nadležne instiucije dale su saglasnost firmi Lykos Balkan Metals i SNK metali dozvole za geološka istraživanja.
Mještani u općini Petrovo tvrde da se zakulisnim radnjama od strane investitora “Lykos Balkan Metals” i republičkih vlasti, geološka istraživanja na ovom području tajno nastavljaju iako je krajem maja ove godine pod pritiskom javnosti povučena saglasnost Ministarstva energetike i rudarstva RS za geološka istraživanja u općini Petrovo.
Istraživanju se protive i u općini Jezero, gdje “Lykos Balkan Metals”, posredstvom “SNK metali” takođe namjerava vršiti detaljna geološka istraživanja. Podsjetimo da je Skupština Općine jednoglasno usvojila akt kojim se od resornog ministarstva traži obustava istraživanja. Bez obzira na to iz firme SNK metali su svoj zahtjev za saglasnost za izvođenje istraživanja uputili direktno načelnici Općine Snežani Ružićić.
Polovinom oktobra građani općine Jezero organizovali su protest pod nazivom “Stop rudnicima u dolini Plive” . Mještani se protive provođenju istražnih radova i eventualnom otvaranju rudnika na području koje se nalazi oko rijeke Plive, smatrajući da to može narušiti ekološku ravnotežu, čistoću vode, prirodne ljepote i način života.
Ugrožavanje sigurnosti građana
U Sanskom Mostu, u naselju Kamengrad, mještani od polovine novembra prave proteste zbog namjere firme Lager da na području njihove mjesne zajednice otvori površinski kop, koji je 80-ih godina trajno zatvoren zbog pokretanja klizišta koje je prisililo mještane da se trajno isele iz svojih kuća.
Mjesecima unazad građani, nevladine organizacije i mediji upozoravali su na zagađenje rijeke Blihe i njenog vodopada, koji je zaštićeni spomenik prirode, od strane firme Lager i rudnika Kamengrad.
Zbog straha da bi otvaranje rudnika dovelo do opasnosti za životnu sredinu i zdravlje stanovnika, i građani Bugojna okupili su se u neformalnu grupu kako bi zaustavili nelegalnu eksploataciju dolomita na području Mjesne zajednice Poriče, gdje je planirana eksploatacija tehničkog građevinskog kamena dolomita na lokalitetu Bukovački potok. Bez znanja mještana u maju ove godine Vlada SBK-a i privredno društvo Kvatro d.o.o. Bugojno sklopili su Ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju tehničkog građevinskog kamena dolomita na lokalitetu Bukovački potok općina Bugojno.
U Kreševu, federalni vodni inspektor ponovo je u oktobru ove godine zabranio rad kamenoloma Rastovice i Krčevine. Vlasnik, kompanija BFS, nema potrebne dozvole za rad kamenoloma koji svakodnevno zagađuju okolinu ispuštanjem otpadnih voda i ugrožavaju zdravlje mještana.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Kreševski građanski pokret i Neformalna grupa građana Poriče iz Bugojna su ponovo pozvali Ministarstvo privrede i Vladu SBK-a da raskinu koncesione ugovore za kamenolome Rastovice i Krčevine u Kreševu te za planirani kamenolom u Poriču, Bugojno, zbog postupanja koje nije u skladu za zakonom i situacijama u kojima i sam zakon nalaže raskid koncesije.
U općini Rogatica mještani su pokrenuli peticiju da se zabrani izgradnja male hidroelektrane na rijeci Žepi.
„Duže od deceniju traju pokušaji pohlepnih i bezdušnih “investitora” i pojedinaca, koji su izgradnjom hidrocentrale za sitnu paru spremni uništiti sve bogatstvo i ljepotu rijeke Žepe, našu sadašnjost i našu budućnost. Sve priče o koristi izgradnje bilo kakve hidrocentrale na rijeci Žepi su čista laž, pohlepna otimačina i udar na našu sadašnjost i budućnost, napad na životnu sredinu, ljepotu i vodno bogatstvo našeg kraja”, poziv je ovo na potpis peticije koju su pokrenuli mještani Žepe da se zaustavi uništavanje njihove rijeke.
Polovinom decembra sjeverozapad zemlje pogodile su poplave – Prijedor, Bihać, Sanski Most, Kulen Vakuf, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica. Neka od ovih mjesta drugi put plave ove godine a problem je, osim obilnih padavina, kako kažu mještani, i neodgovoran odnos nadležnih institucija jer ne održavaju riječna korita.
Ovo su samo nedavni primjeri na koji način su se građani morali samoorganizovati da bi zaštitili svoju životnu sredinu jer nadležne institucije nisu radile svoj posao. Više nego ikada neophodan je pritisak građana na nadležne institucije i vlast da rade svoj posao u korist građana koji su ih birali.
– Ključ je u udruživanju što većeg broja pojedinaca u rješavanje ekoloških problema, upozorit će ranije za Žurnal Safet Kubat osnivač grupe Rijeke BiH Budi promjena.
Podsjetimo da je ova grupa za vrlo kratko vrijeme uspjela motivisati više od 20.000 ljudi da facebook aktivizam prenesu na ulice i stvore pravi ekološki pokret. Aktivisti i članovi grupe pokazali su šta pojedinci mogu uraditi kada se ujedine. Organizovali su 3.500 akcija čišćenja rijeka i zelenih površina, posadili oko 90 hiljada stabala i pustili više od 100 hiljada riblje mlađi u rijeke i divlje potoke širom BiH. U 2021. godini aktivisti ove grupe uradili su najveću akciju čišćenja na teritoriji BiH, gdje su za jedan dan skupili preko 30 tona otpada, i okupili preko 850 aktivista.
Aktivno su učestvovali u protestima protiv gradnje mHE na teritoriji BiH, kako direktnim učešćem na protestima, tako i digitalnom podrškom, davali aktivnu podršku stanovništvu Jezera, Modriče, Šipova, Ozrena, Vareša, u borbi protiv gradnje rudnika na spomenutim lokacijama, aktivno podržavali borbu za zaštitu rijeka Sanice, Janjice, Neretvice, Žepe, planine Ugar. Aktivno su radili i sa djecom u školama – organizovali radionice, edukacije, konkretne akcije, inicirali formiranje nekolicine ekoloških udruženja te uspostavljali saradnju sa pojedinim općinama spremnim da rade više na zaštiti životne sredine.
“Veliki je broj borbi, uzurpacije su na svakom koraku. Potrebna nam je široka solidarnost, umrežavanje, povezivanje, podrška jedni za druge, razumijevanje, konstruktivna kritika, pozitivne sugestije. Nemamo vremena, eksploatisanje naših prirodnih dobara je prisutno ili se planira na svakom pedlju naše zemlje. I ova zemlja će ostati i opstati zahvaljujuci pojedincima, koji će ili neće uraditi nešto… Podržimo jedni druge”, poručili su iz grupe Rijeke BiH Budi promjena.