Resursni Aarhus centar u BiH zajedno sa građanima Jahorine održao je press konferenciju ispred Olimpijskog muzeja u srijedu, 24.04.2024. u 13h.
Simboličnim okupljanjem ispred zgrade Olmpijskog muzeja, građani šalju poruku da na Jahorini odavno nema olimpijskog duha, zbog nepravde koja se svaki dan čini ovoj olimpijskoj ljepotici.
Uzevši u obzir da je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio Stručnu osnovu – Studiju zaštite za stavljanje pod zaštitu planinskog masiva Jahorine, gdje je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS još 2015. godine pokrenulo postupak proglašenja Jahorine zaštićenim područjem, Jahorina još uvijek nije proglašena Parkom prirode.
U srijedu, 24.04. mještani Jahorine će zajedno sa Udruženjem hotelijera Jahorine predati zahtjev Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS za proglašenje Jahorine zaštićenim Parkom prirode uz podršku Aarhus centra u BiH.
„Mi smo ujedinjeni u našoj odluci da zaštitimo našu planinu, ne samo za sebe, već i za buduće generacije koje zaslužuju da naslijede netaknuto okruženje koje napreduje. Ovim pozivamo sve uključene da preispitaju svoje postupke i stanu na pravu stranu istorije. Iskreno tražimo od Ministarstva prostornog uređenja građevinarstva i ekologije Republike Srpske da jahorinski planinski masiv proglasi Parkom prirode i očuva njegovu ljepotu i ekološki značaj za generacije koje dolaze“, kazala je Jasmina Matić, predstavnica neformalne grupe građana.
Podsjećamo, u ponedjeljak 22.04. održana je još jedna Javna rasprava na kojoj se diskutovalo o Nacrtu Regulacionog plana Sportsko-rekreativnog područja Jahorina na teritoriji opštine Trnovo u prostorijama Doma kulture u 13h.
Nacrt Regulacionog plana Sportsko-rekreativnog područja Jahorina na teritoriji opštine Trnovo bio je stavljen na ponovljeni uvid u periodu od 12. marta do 22. marta ove godine, zato što je Nacrt koji je bio na uvidu prošlog ljeta osporen na dvije Javne rasprave i to 05. oktobra i 21. decembra 2023. godine.
Usvajanjem ovog Nacrta prošli bi i planovi gradnje na oko 15 ha površine što bi uzrokovalo i krčenje šume, te dodatno opterećavanje već opterećene vodovodne, kanalizacione i elektromreže.
„Jahorina, kao dar prirode, trenutno je postala plijen koji se krčmi od strane pojedinaca i interesnih grupa, bez vizije, bez bilo kakvog strateškog dokumenta. Sa čestim izmjenama regulacionih planova koji zadovoljavaju interese investitora, a ne interese razvoja destinacije. Betoniranje planine, apartmanizacija i nepotrebno gomilanje ponude smještaja bez neophodnih sadržaja planini dovodi samo do nezadovoljstva gostiju, narušavanja prirodnog ambijenta i gušenja infrastrukture“, poručio je Dragan Sokolović, sekretar Udruženja hotelijera Jahorine.
S ciljem da se plan na koji je stiglo preko 90 pismenih i jednako veliki broj usmenih primjedbi ne odbaci, načelnik opštine Trnovo i nosilac izrade Unis institut iz Istočnog Sarajeva, obavezali su se da će plan uraditi u skladu sa svim zakonskim propisima. Uprkos datim obećanjima, novi „poboljšan nacrt“ ne donosi mnogo noviteta.
Podsjećamo da Aarhus centar vodi borbu za zaštitu šuma i u FBiH pa je tim povodom simbolično na Svjetski dan planete Zemlje u ponedjeljak održao press konferenciju za Zakon o šumama FBiH, naglasivši da je isti potrebno hitno usvojiti kako bi se zaustavila devastacija prirode, ali sa posebnim akcentom na sam oblik zakona koji mora biti pravičan i predstavljati ogledalo onoga što zaista znači zaštita i održivo korištenje naših resursa.
Naime, Zakon o šumama FBiH se već 15-tu godinu krije po ladicama izvršne vlasti. Ovom prilikom urgirano je da se konačno pošalje u parlamentarne klupe na usvajanje.
„Prije svega, apelujemo da se iz teksta Zakona izbaci Član 63 jer ne želimo da se naše šume rasprodaju radi privatnih interesa. Zakon o šumama FBiH treba da promoviše načelo zakonitosti, javnosti i učinkovitosti. Sve odluke, upravni akti i planovi koji se donose vezano za gospodarenje šumama moraju biti transparentni, dostupni javnosti i omogućiti učešće građana u procesima donošenja odluka. Mi zagovaramo održivo gospodarenje šumama, što znači da sve što se šumi uzme, šumi se mora i vratiti. Šuma nije tu samo da bi se punili džepovi pojedinaca“, kazala je Azra Šehić-Kustura, PR asistentica Aarhus centra u BiH.
Još jednom, Aarhus centar upućuje apel na Vladu FBiH da se u tekst Zakona o šumama FBiH uvrste upućeni komentari iz marta 2024. godine, kada je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pripremilo i stavilo na javnu raspravu Zakon o šumama u Federaciji BiH.
