„U slivu rijeke Bosne na području Maglaja ne postoje legalne lokacije za eksploataciju minerala. A u slivu rijeke Drine, na području Zvornika, legalne su samo dvije, u Mjesnoj zajednici Šepak, za koju dozvolu i ugovor sa Vodama Srpske imaju dva privredna društva.“, istakao je Momir Dejanović, ispred neformalnih grupa građana koje su danas u Banjaluci predstavile mape legalnih lokacija za šljunčarenje i održavanje riječnih korita.
A podaci u tim mapama govore da je u slivu rijeke Bosne od Doboja do Šamca legalno 17 lokacija, na kojim su radovi ugovoreni po Javnim pozivima JU „Vode Srpske“ i sa rokovima izvođenja do 30. septembra, 15. decembra i 31. decembra, a dio je rokova pomjeren do 1. 4. 2021., zbog ranijih nepovoljnih vremenskih uslova i višeg vodostoja rijeka.
Predstavnici neformalnih grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ i „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ predstavili su mapu legalnih lokacija za vađenje šljunka u slivovima rijeke Bosne i Drine s ciljem da građane upoznaju s tim da je sve mimo tih lokacija – nelegalna eksploatacija. Koju bi trebalo prijaviti nadležnim organima.
„Stanje na rijeci Drini kod Zvornika je alarmantno, kamioni natovareni šljunkom prolaze svakodnevno, uništavaju puteve, narušavaju životnu sredinu. Dalje, pored toga devastiraju korito rijeke, a i priobalje. U Doboju vidimo da se, pored same rijeke, uništava i poljoprivredno zemljište. Ovom akcijom želimo da pokažemo ljudima koje su to lokacije na kojima je dozvoljeno vađenje šljunka i ukoliko neko primijeti da se negdje eksploatiše mimo ovih lokacija na mapi smo ostavili kontakte nadležnih kojima se takve radnje trebaju odmah prijaviti. Takođe, ostavili smo i e-mail adresu naše tri grupe na koju nam građani mogu prijaviti nelegalnu eksploataciju šljunka, a mi ćemo onda to dalje prijaviti nadležnima“, istakao je Dušan Aćimović, ispred neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“.
Na mapi stanja koju su predstavili članovi grupa nalaze se kontakt kontakt-podaci Inspektorata Republike Srpske, JU „Vode Srpske“ i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i zajednička email adresa ove tri grupe građana.
Na press konferenciji je istaknutno da u slivovima rijeka Bosna i Drine postoji mnogo manji broj legalnih lokacija za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka, nego što je mjesta na kojima se te aktivnosti nelegalno provode. A posljedice su ranije i buduće poplave, ako se ta djelatnost ne suzbije, upozoreno je.
„Mi trenutno u Maglaju nemamo dozvoljenih lokacija za eksploataciju šljunka, ali bili smo svjedoci da su pojedinci ipak vršili eksploataciju, što je nelegalno. Ipak, mi smo održali jedan Okrugli sto na ovu temu i predstavnici vlasti su nas informisali da su izvršili kontrole i da u proteklih nekoliko mjeseci, prvenstveno zbog naših aktivnosti kao građana, nisu na terenu pronalazili tragove nelegalne eksploatacije šljunka. Smatram da je ovo značajno pitanje za građane na ovom području jer mi nismo dovoljno zaštićeni od poplava i ovakvim radnjama se samo povećava rizik od katastrofe kakvu smo imali 2014. godine“, dodala je Zumra Gušo ispred neformalne grupe „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“.
Podsjećamo, u cilju suzbijanja nelegelane i nekontrolisane eksploatacije šljunka, neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ započela je svoje aktivnosti u martu prošle godine, grupa „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ u januaru ove, a neformalna grupa građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ u maju ove godine.
Do sada su ove grupe podnijele ukupno 12 prijava nadležnima, od kojih dvije Krivične prijave Okružnim javnim tužilaštvima u Bijeljini i Doboju, četiri Federalnoj vodnoj inspekciji i osam MUP-u, Policijskim upravama u Bijeljini i Doboju.
Grupe su podnijele i po šest prijava sa sumnjama u nelegalni i nekontrolisani iskop Vodnoj inspekciji Inspektorata RS i JU “Vode Srpske”, tražeći postupanje ili kontrolni nadzor na naznačenim lokalitetima, a po uočenim sumnjama ili po prijavama građana sa terena.
Po navedenim prijava je Okružno javno tužilaštvo Doboj podiglo tri optužnice, koje su potvrđene od Osnovnog suda u Doboju. Policijska uprava Doboj je, takođe, po prijavi jedne od grupa, podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za slučaj devastacije zemljišta u Osječanima kod Doboja.
Značajno je istaći da je Inspektorat RS u periodu maj-juli na osnovu prijava grupa iz Doboja i Zvornika izvršio pojačanu kontrolu u slivu rijeke Bosne, ali i kontrole u regijama Bijeljina, Trebinje, Banja Luka i Prijedor. Izvršeno je ukupno 108 kontrola u kojima je izdato 104 prekršajna naloga u vrijednosti od 1.209.000 KM.
