Građanski aktivizam U fokusu

Građanskim aktivistima zabranjeno prisustvo na Skupštini HNK. A zastupnici glasali za nacrt Prostornog plana za koji su se prethodno svi složili da je loš, a neki su čak ustvrdili da otvara sumnje u sistemsku korupciju koja zahtjeva krivični progon.

Umjesto obrazloženja, za odluku kojom im je zabranjeno prisustvo sjednici Skupštine, aktivisti su, od kolegija Skupštine HNK, trebali tražiti izvinjenje. I ostavke.

Netransparentnost vlasti u BiH, na svim nivoima, je krajnje zabrinjavajuća činjenica, koje istovremeno ukazuje na njenu nedemokratičnost i sklonost kršenju zakona i drugih propisa.

Na najnoviji skandal te vrste ukazali su iz neformalne grupe građana “Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana Grada Mostara”, u svom saopštenju, u kome su javnost obavijestili da im je Kolegij Skupštine HNK zabranio prisustvo 4. vanrednoj sjednici Skupštine, održanoj 16.02.2024.

Na sjednici je, pored Prijedloga budžeta HNK za 2024. godinu i zakona o njegovom izvršenju, te, Finansijskog plan ZZO HNK za 2024. godinu i odluku o njegovom izvršenju, kao posljednja tačka, realizovana i – odluka o usvajanju Nacrta dopune Prostornog plana HNK.

I upravo je ta tačka bila u fokusu interesa pomenute grupe građana iz sedam mostarskih naselja – Pijesaka, Gubavice, Međina, Planinice, Miljkovića, Kozice, Prigrađana – koji se već duže vrijeme bore protiv stihijskog izdavanja dozvola i koncesija za izgradnju solarnih i vjetroelektrana i s tim povezanim nezakonitostima. Pozivajući predstavnike vlasti da izvrše izmjene Prostornog plana Grada Mostara, kojima će se postojeća postrojenja izmjestiti na lokacije što dalje od naseljenih mjesta.

Iz neformalne grupe građana “Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana Grada Mostara”, u više su navrata upozorili da gradska administracija Mostara, “često i u suprotnosti sa zakonom, mijenja prostornu dokumentaciju, a kantonalna daje koncesije bez organiziranja javnih rasprava.” Pa se “nerijetko događa da građani prigradskih naselja budu dovedeni u situaciju da se neposredno uz njihova imanja na državnom zemljištu nenajavljeno, bez njihove suglasnosti i uključenosti, otvaraju kamenolomi ili elektroenergetski objekti.”

Možda je i ovakav kritički stav prema institucijama vlasti bio razlog da Kolegij uskrati pravo aktivistima da prisustvuju sjednici. Pa, iako su na vrijeme poslali prijavu za prisustvo raspravi o Nacrtu dopuna prostornog plana HNK, dobili su kratko obavještenje, neposredno prije zasjedanja, da zbog vanrednog karaktera sjednice nemaju pravo prisustvovati.

No, osim što se radi o potpuno neprihvatljivom činu, radi se i o notornoj besmislici, neutemeljenoj na propisima.

Poslovnik Skupštine, naime, jasno navodi da “Sjednice Skupštine mogu biti redovne, vanredne i godišnja.” I, odmah u nastavku, da su sve sjednice Skupštine – javne. I da samo u iznimnim slučajevima, ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti ili drugi opravdani razlozi, prilikom rasprave u pojedinim pitanjima, rasprava se može obavljati bez prisustva javnosti, o čemu Skupština donosi posebnu odluku.

A, iako je bilo očigledno da je vladajućoj koaliciji stalo da ovaj Plan proguraju po svaku cijenu – pa je nekoliko zastupnika izrazilo nerazumijevanje čemu takva žurba i čemu insistiranje da se usvoji nacrt oko koga se svi slažu da nije dobar i zašto je, uopšte, taj nacrt na vanrednoj sjedici Skupštine – niko od vladajućih nije svoje pogodovanje investitorima, mogao nazvati sigurnosnim razlogom za “ukidanje javnosti”.

Pritom, sama zabrana je dodatno besmislena i zbog toga što se sjednice skupštine direktno prenose, na internetu.

Pa smo, upravo zahvaljujući toj činjenici, mogli da svjedočimo još jednom primjeru stranačkog ponižavanja institucija i proguravanja rješenja i pored toga što bukvalno niko, uključujući i njegovog predlagača, o njemu nije imao ništa pozitivno reći.

Iz vladajuće koalicije su samo uporno ponavljali da je ovo tek nacrt i da se otvara javna rasprava na kojoj svako može reći šta hoće, pa se rješenje do forme prijedloga može poboljšati. Pitanje je, postoji li, nakon svega, više iko u ovoj zemlji ko vjeruje obećanjima vlasti.

Pogotovo vlasti koja obećava nešto što uporno izbjegava (a što je problem, praktično, i stvorilo) – transparentnost i javne rasprave.

“Mislim da su… namjerno počinili veliki zakonski prijestup, jer u izradi naručene studije (koja je poslužila za izradu nacrta dopune prostornog plana) nisu konzultirane lokalne zajednice, što je obavezno, u svakom koraku pri izradi i izmjeni prostornog plana”, naveo je, u svojoj diskusiji, zastupnik Ivan Odak, iz HDZ 1990. Dodavši: “Sve ovo daje sumnu na veliku korupciju, koja zahtjeva kazneni progon”.

A pomenutoj neformalnoj grupi upravo je neprovođenje javnih rasprava u lokalnim zajednicama, glavna zamjerka gradskoj vlasti Mostara i prostornim planovima koje je ona usvojila i 2012. i 2022.

Zastupnik HRS-a Mirko Vasilj do kraja je ostao na zahtjevu za povlačenjem Plana koga je nazvao katastrofalnim. Upozorivši: “Ljudi, mi smo u koliziji sa samim sobom. Odobrili smo fotonaponske elektrane u Čapljini, a sad ih u nacrtu Prostornog plana – nema.”

A na insistiranje vladajućih, da se usvoji predloženi nacrt, kakav god da je, “pa će se kasnije popravljati”, odgovorio je: “Ovakav (nacrt Plana) nema smisla. I nije dobra podloga nizašta. Pa ni za popravak.”

Iz neformalne grupe građana “Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana Grada Mostara” su, ukazujući na potrebu transparentnosti Skupštine HNK i učešća javnosti u procesu donošenja odluka, posebno kada je riječ o prostornom planu koji direktno utiče na živote građana, pozvali kolegij Skupštine da pruži jasno obrazloženje za odluku kojom im je zabranjeno prisustvo sjednici Skupštine. No, umjesto obrazloženja, trebali su tražiti izvinjenje. I ostavke. Iako je to u našoj zemlji, sa ekstremno neodgovornim vlastima i ekstremno apatičnim građanima koji ne reaguju ni na mnogo ozbiljnije zloupotrebe i mahinacije vlasti, naravno, zaludno očekivati.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije