Aktivistkinja iz Kaknja Hajrija Čobo rekla je da mještani u Kaknju rudnike imaju već decenijama i to je poznata stvar, ali sada se suočavaju sa novim problemom, jer su izdane koncesije za jedini sačuvani dio opštine odakle ljudima dolazi pitka voda. Sa Hajrijom smo razgovarali u Jezeru, na protestima mještana koji se protive geološkim ispitivanjima i otvaranju rudnika u ovom mjestu.
“Kod nas se u jednom dijelu već kopa, oni su svojim modernih ekološkim metodama uspjeli da ubiju jedan planinki potok i već ubijaju rijeku u koju se tak potoko ulijeva. Sa druge strane brda isto to će napraviti rijeci koju mi pijemo. Mi ništa nismo znali u Kaknju, nas niko nije pitao, javna rasprava održana je u Varešu i sad se mi borimo protiv rudnika u vareškoj općini, mi u Kaknju. Ovdje u Jezeru građani još uvijek imaju priliku da sve spriječe. Spriječio je Ozren, spriječiće i Jezero i Mrkonjić Grad i Čajniče. Mi ćemo njima pomoći da to spriječe”, rekla je za BUKU Čobo.
Iz svog iskustva Čobo kaže da poslije rudnika nema ništa.
“Imamo jalovo brdo razgrnuto, iskamareno, ni na šta ne liči i tu više ništa ne raste. Ako otvarate rudnik na jednom planinskom području, odakle vam dolaze voda, šuma i zrak to znači da vi prodajete koku i odričete se svih jaja koja će doći u decenijama koja slijede. Više nećete imati ni koku ni jaja. E to je rudnik”, rekao je Čobo i dodaje da je sada Kakanj poznat po čestim dijanozama raka.
“Mi imamo mnogo dijagnoza raka, ne samo zbog uglja, nego i zbog zraka. Mi imamo termoelektranu i cementaru. Svuda okolo je uranijum, ugalj je bogat uranijumom. Mi u Kaknju imamo u tragovima uranijum svuda okolo. Sad ćemo još imati i talijum, imaćemo arsen, živu u vodi, a ako budu zlato prerađivali, a hoće, onda ćemo imati cijanid u vodi. To su najteži mogući otrovi. Pored svih ovih dijagnoza koje imamo oni nam još donose i nove probleme”, kaže Hajrija.
Dodaje da se nada da će Vareš razmisliti još jednom da spriječe ono što je planirano.
“Vareš je jednom malo, divno, planinsko mjesto. To mjesto će biti okruženo rudnicim i ostaće Vareš u sredini. Možda ti ljudi ne znaju da je planirano da se sela oko Vareši isele, to piše u planskoj dokumentaciji, ne znam je li građanima to saopšteno još uvijek. Neće tu niko živjeti. U tom Majdanu, u centru Vareša nećete imati ni zraka ni vode, ničega, ti ljudi će otići sami i neće im biti plaćena odšteta”, kaže naša sagovornica.
Video: Elvir Padalović
Hajrija smatra da odbrana Jezera ide dobrim putem, organizuju proteste, pišu žalbe i zahtjeve.
“Ja sam recimo tužila Bosnu i Hercegovinu pred Vijećem Evrope, sekretarijatu Bernske konvencije, jer to područje koje su nama napali rudnikom od velikog je značaja zbog svog biodiveriteta. Prema Bernskoj konvenciji i prema drugim konvencijama to je područje moralo biti strogo zaštićeno. Ja sam kao laik uspjela identificirati preko stotinu strogo zaštićenih evropskih vrsta na tim staništima, biljaka, životinja, ptica. Imamo i oko šezdesetak zaštićenih vrsta. Bosna i Hercegovina je prekršila tu konvenciju i to će morati biti zaustavljeno. Isto ćemo mi aktivisti uraditi i za Jezero i Čajniče. Čajniče je međunarodni incident, jer će rudnik iz Čajniča utjecati na Drinu i onda će se aktivisti iz Srbije pridružiti se nama, pa ćemo i tu tužiti Bosnu i Hercegovinu. Onda ćemo se goniti. Idemo tim putem, pravnim putem, protestima i na sve druge moguće načine. Mi ovdje imamo problem sa jednom uigranom mafijom, bjelosvjetskom, oni su jako uvježbani za ove rudnike”, ističe Hajrija.
Ona dodaje da postoji više ovih metala u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj, ali nisu otišli na ta mjesta, jer tamo nema korumpiranih vlasti kao što mi imamo.
“Oni nisu pogodno tlo za ove rudnike. Korupcija nije jednosmjeran proces, neko daje, a neko uzima i poklanja nešto što ovome nije smjelo pripasti. Mi se ovdje suočavamo sa korupcijom i ovdje jedino građani svojim protestima, zahtjevima, insistiranjem, borbom, aktivnim učešćem, tužbama, krivičnim prijavama, mogu odbraniti. I to pod svaku cijenu”, rekla je Čobo. Dodala je da je njena tužba upućena Bosni i Hercegovini na odgovor.
“Imajući u vidu da smo mi komplikovana država oni do 15. 7. trebaju dati svoj odgovor, a po mom mišljenju oni šta god da odgovore neće biti u pravu, jer je konvencija prekršena. Vidjećemo šta će biti u septembru na sastanku Vijeća Evrope i koja će biti konačna odluka”, ističe Čobo.
