Hodžinice i popadije u Mostaru se udružile u borbi protiv nasilja nad ženama

One su se okupile u Vladičanskom dvoru u Mostaru gdje je održan okrugli stol “Crkve i vjerske zajednice o prevenciji nasilja nad ženama” u organizaciji Srpske pravoslavna crkva uz podršku Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, te razgovarale sa stručnjacima i profesorima koji se bave ovom tematikom.

Mostarski paroh Radivoje Krulj je kazao kako je ovo događaj od velikog značaja, te veliku zahvalu iskazao Mostarskom muftiji Salemu ef. Dadoviću i Zahumsko-hercegovačkom i primorskom episkopu Dimitriju koji su podržali ovo okupljanje s ciljem preveniranja sve češćeg nasilja.

“Žene i supruge imama i sveštenika su stupovi naših porodica i naših zajednica. Neki kažu da je pola uspješnog sveštenika, imama ili muftije njegova supruga, a ja bih rekao i više od toga. Zato je od izuzetne važnosti da one javno govore o ovom problemu”, kazao je Krulj.

Govoreći o prevenciji nasilja nad ženama iz perspektive pravoslavne crkve Milja Tupanjanin je kazala kako smatra da crkva može utjecati preko ljudi koji su njoj na izvjestan način odani da se smanji nasilje ne samo u toj zajednici, nego generalno u društvu.

“Poenta jeste u tome da u osnovnom izvoru iz kojeg cijelu ovu priču crpimo, u Svetom pismu ne možemo naći uopšte opravdanje za nasilje ni nad neprijateljima, a kamoli nad tako osjetljivim članovima vlastite zajednice. Crkva nema zakonodavnu vlast u državi ali ima sposobnost da mijenja ljudska srca i ljude prosvjećuje, a u prosvijećenom društvu žena ne bi trebala da se osjeća ugroženom bez obzira na kojem mjestu i na koji način se negdje našla”, kazala je Tupanjanin.

Gledajući na ženu iz pozicije katoličke crkve, sveučilišna profesorica Davorka Topić Stipić ističe kako treba ustanoviti zbog čega je uopće došlo do diskriminacije i zašto uopće danas u 2021. godini treba govoriti o prevenciji diskriminacije žena na svim područjima života, u socijalnom, porodičnom i svakom drugom kontekstu.

“Očito da to još uvijek nismo dovoljno dobro riješi i očito je da vjerske zajednice imaju značajnu ulogu u stvaranju opće klime”, kazala je Topić Stipić, navodeći kako je dobro da se o tome razgovara i da se neki mitove riješe, a time i odnos prema ženama.

Profesorica engleskog jezika u Karađoz-begovoj medresi i koordinatorica odjela za brak i porodicu pri Muftijstvu mostarskom Lejla Mezit o pogledu na nasilje nad ženama iz perspektive Islamske zajednice i islama se pozvala na naučna istraživanja i stanje na terenu, pokušavajući te dvije dimenzije usporedit i izvući zaključak šta ljude tjera na nasilje, i u kojoj mjeri nalaze opravdanje u religiji i religijskim tekstovima i koliko je to opravdano.

“Islam kao ideologija i poruke Kur'ana, kao svete Božje knjige je u svojoj biti nenasilna, miroljubiva, inkluzivna, egalitarna u svakom pogledu. Međutim ljudi u realnom svijetu često pogrešno interpretiraju Božju riječ i često je zloupotrebljavaju da bi opravdali neke svoje nasilne postupke. Kur'an i svete riječi u praksi islama su idealni po svojoj namjeni i po svome sadržaju, ali na žalost u praksi to ne biva uvijek tako i to je nešto što želimo da kritikujemo i da otvoreno pristupimo tom problemu i pokušamo naći rješenje“, kaže Mezit.

Upozorila je na činjenicu kako je u zadnje vrije porodično nasilje svugdje u porastu, te da razlozi za to leže po mnogima u pandemiji, jer su porodice prisiljene da budu na jednom ograničenom prostoru, naročito u urbanim područjima, gdje su to mali stanovi u kojima treba cijela porodica da nađe neko zanimanje za cijeli dan bez napuštanja tog prostora.

“Pomoć je potrebna i saradnja između vjerskih zajednica je jako važna, jer mi imamo pristup izravan sa vjernicima i dostupne informacije o njima tako da možemo pomoći i prenijeti im neke poruke. Ovog petka su i hutbe na području cijelog Mostarskog muftijstva bile vezane upravo za ovu tematiku, te su se slale poruke da islam ne opravdava nasilje i da u porodici trebamo da sarađujemo, slažemo se i živimo u miru i dogovoru“, naglasila je Mezit.

Tokom razgovora je zaključeno kako je oduvijek prisutno u vjerskim zajednicama da žene lakše prilaze ženskim službenicima.

Zbog toga se vjeruje da će ovo udruživanje hodžinica i popadija doprinijeti i pronalasku zajedničkog rješenja problema, jer kako je istaknuto one su prva linija gdje se žene sa svojim strahovima i problemima obraćaju prije nego što priđu imamu, svešteniku ili nekoj instituciji kako bi zatražile neki vid pomoći.

Pozvale su sve žene koje trpe bilo koji vid nasilja da im ukažu povjerenje i zatraže pomoć, jer kako poručuju ni jedna od tih religija ne opravdava nikakav vid nasilja, nego suprotno tome sve pozivaju na mir, ljubav i zajedništvo gdje žene imaju dostojanstveno mjesto na svim poljima života.

Vanjska suradnica populacijskog fonda UN-a Olivera Jovanović kaže kako je ovaj projekt podržao UN, ocijenivši potrebnu saradnje sa crkvama i vjerskim zajednicama, s obzirom na to da su primijećena pogrešna tumačenja islama i hrišćanstva kad je u pitanju nasilje nad ženama.

Ističe kako je nedopustivo da se tumači suprotno od učenja tih religija i vjera, koje daju apsolutno dostojanstvo ženi.

Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, svaka treća žena je žrtva nasilja, a svaka druga starija od 15 godina doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.