U fokusu

Hrvatska diplomama iz BiH više ne vjeruje. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH odgovornost prebacuje na Ministarstva civilnih poslova i kompleksnost sistema visokog obrazovanja u BiH

Iz neformalne grupe građana "Akreditovane visokoškolske ustanove - priznate diplome" su se oglasili reagovanjem da su upoznati sa problemima koje imaju diplomirani studenti koji zaposlenje traže u Hrvatskoj ili žele nastaviti visoko obrazovanje u toj zemlji... Iz bosanskohercegovačke ustanove nadležne za visoko obrazovanje priznaju da je značajan problem u takvom odnosu, ne samo u susjednim, već i drugim zemljama Evrope, to što Agencija nije članica European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA).

Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH (HEA BiH) se u poslednje vrijeme obraća ne mali broj studenata koji se žale na problem sa nepriznavanjem diploma stečenih na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini od strane nadležnih u Republici Hrvatskoj, naročito od kada je u susjednoj državi od 25. juna prošle godine u primjeni novi Zakon  o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Po ranijim zakonskim aktima koji su tretirali ovu oblast – Zakonu o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma i Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija – nadležni organi Republike Hrvatske su vrednovanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija provodili u upravnom postupku priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i u pravilu priznavali  visokoškolske kvalifikacije stečene u BiH po automatizmu.

Novim Zakonom je dosadašnja provedba upravnog postupka priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija ukinuta, te je uvedena provedba neupravnog postupka vrednovanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija po kojem Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske (AZVO) donosi neupravni akt – mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji.

Problem sa diplomama stečenim na visokoškolskim ustanovama u BiH nastao je datim mišljenjem hrvatskog ENIC/NARIC ureda, koji djeluje u sastavu Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH,  o visokoškolskim kvalifikacijama stečenim u Bosni i Hercegovini. Konkretno, u mišljenju AZVO-a ističe se da je jedan od problema vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija  iz BiH to što „u državi stjecanja visokoškolske kvalifikacije nije razvijen jasan, pouzdan i usporediv nacionalni kvalifikacijski okvir“.

Na ovo su već reagovali prošle nedjelje iz HEA BiH negirajući te kvalifikacije iz AZVO Republike Hrvatske.

“Naglašavamo da pitanje razvoja i definisanja kvalifikacijskog okvira nije u nadležnosti Agencije, već Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i drugih nadležnih vlasti. Iako u Bosni i Hercegovini, trenutno, nije u potpunosti razvijen jedinstven kvalifikacijski okvir, značajno je naglasiti da postoje Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovni usvojene od strane Vijeća ministara BiH 2011. godine, kao referentni dokument zasnovan i usklađen na stepenima stručne spreme i kvalifikacija definisanih Evropskim kvalifikacijskim okvirom. Agencija će od marta ove godine učestvovati u EU projektu Supporting European QA Agencies in meeting the ESG (SEQA-ESG), kojim koordinira ENQA, a koji ima za cilj pomoći agencijama koje nisu punopravne članice da steknu takav status. U ove projektne aktivnosti Agencija će uključiti i nadležne obrazovne vlasti u BiH, visokoškolske ustanove i druge zainteresirane” – stoji u javno iznesenom mišljenju na stavove Agencije iz susjedne države iz HEA BiH.

Iz bosanskohercegovačke ustanove nadležne za visoko obrazovanje priznaju da je značajan problem u takvom odnosu, ne samo u susjednim, već i drugim zemljama Evrope, to što Agencija nije članica European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA).

U reagovanju, kako kažu, zbog čestih obraćanja studenata iz BiH i na njihovu adresu zbog nepriznavanja diploma u RS, HEA ističe da je ona jedan od učesnika u vanjskom osiguranju kvaliteta u kompleksnom sistemu visokog obrazovanja u BiH podjeljenog između nivoa države, entiteta, kantona i distrikta.

“Agencija svoj rad temelji na neovisnosti, odgovornosti, transparentnosti, objektivnosti i saradnji. U tom smislu naglašavamo da je dosadašnja, a sigurno i buduća saradnja, između AZVO Republike Hrvatske i Agencije BiH bila na izuzetnom nivou o čemu svjedoči i potpisani sporazum o saradnji dvije agencije. Iz tih razloga očekujemo da ćemo kroz dijalog, ne samo agencija već i nadležnih ministarstava, iznaći rješenja trenutno aktuelnih problema. Napominjemo, da je tačno kako Agencija trenutno nije punopravna članica ENQA, ali jeste pridružena Iako za sada nije punopravna članica, to ne znači da Agencija ne provodi i da nije provodila aktvnosti iz svojih nadležnosti u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Evropskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), kako onim iz 2005, tako i revidiranim ESG iz 2015. godine. Nadamo se da ćemo punopravno članstvo u ENQA ostvariti u što skorijem periodu, te i na tom planu očekujemo saradnju i pomoć od AZVO” – navode iz HEA BiH.

Indirektno priznajući i nemoć da utiču na stav nadležnih iz susjedne države, HEA se pozvala na poštovanje prava i nadležnosti Republike Hrvatske da, na način koga nadležne vlasti smatraju najadekvatnijim, uredi pitanja priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Zbog toga su stranke koje su dobile Mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji, a sa kojim se ne slažu, uputili da zaštitu svojih prava i interesa trebaju pokušati ostvariti pred nadležnim organima Republike Hrvatske.

Iz neformalne grupe građana “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome” su se oglasili reagovanjem da su upoznati sa problemima koje imaju diplomirani studenti koji zaposlenje traže u Hrvatskoj ili žele nastaviti visoko obrazovanje u toj zemlji.

“Na ovo ukazujemo već duže vrijeme, odnosno izričiti smo da dozvola za rad i do okončanja postupka akreditacije ili reakreditacije nije dovoljna da bi visokoškolske ustanove mogle izdavati diplome koje su priznate na tržištu rada i za nastavak visokog obrazovanja. Ukazujemo i da je dodatni problem to što se visokoškolskih ustanovama izdaje uz akreditaciju i potvrda da su akreditovani određeni studijski programi, u nekim VŠU čak samo jedan, a one onda upisuju studente na više njih i izdaju diplome nakon završetka studiranja, a da nisu obezbijedile i akreditaciju tih studijskih programa. Svjesni smo i ukazivali smo i nadležnima da je to na štetu studenata i da oni sa tako i takvim stečenim diplomama nemaju mjesta u evropskom prostoru visokog obrazovanja, što se sada i potvrđuje” – reakcija je iz pomenute grupe, koja ističe i problem što BiH nema svoj nacionalni ured  ENIC/NARIC pri HEA BiH.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije