Zlata Hrvoj Šipek, glavna državna odvjetnica Hrvatske, demantirala je tokom saslušanja u Zagrebu da je bila izložena pritisku premijera Andreja Plenkovića.
Ona je tri sata bila saslušavana pred Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, skraćeno – Antikorupcijskim vijećem – na temu političkih pritisaka na njen rad.
Povod je bio telefonski poziv premijera Andreja Plenkovića koji ju je po vlastitom priznanju pitao zašto mjesec dana javno ne reagira na uzastopne napade na nju od strane predsjednika Zorana Milanovića, koji joj zamjera što ne istražuje jednog ministra u Vladi.
“On je iznio svoje mišljenje da bih ja trebala reagirati na izjave predsjendika Milanovića. Da li ja to smatram utjecajem? Ne, jer on nije tražio od mene odluku u određenom predmetu, da postupim na ovaj ili onaj način”, navela je Hrvoje Šipek.
“Svatko ima pravo na mišljenje, pa i premijer. Ostavljam vama za prosudbu jesu li pritisak izjave koje daju razne javne osobe, pa i predsjednik Republike. Ostavite nas na miru. Pustite nas da radimo svoj posao. Ako nam ne želite pomoći, onda nam bar ne bacajte klipove pod noge”, kazala je glavna državna odvjetnica.
Ona osuđuje nastojanje predsjednika Vijeća Nikole Grmoje iz kleropopulističkog oporbenog Mosta da nju i Državno odvjetništvo uvuče u međustranačku političku borbu.
“Pritisku predsjednika Vlade nisam izložena. Zakon je vrlo jasan i poštuju se granice. Predjednik Vlade ima one informacije koje po zakonu smije i može imati, i ništa više od toga. Da li postoji pritisak pojedinaca iz redova različitih političkih stranaka koji pripadaju određenim interesnim skupinama ili lobijima? Da! Da li postoji prisila pojedinaca koji nisu uspjeli ostvariti svoje osobne interese? Da! Da li postoji prislila pojedinaca koji znaju sve o svemu, i kao takvi istupaju u javnost – da”, priznala je glavna državna odvjetnica.
Ona nije željela odgovoriti na pitanje jesu li i česte kritike na rad Državnog odvjetništva i nju osobno od strane predsjednika Milanovića također politički pritisak, ali je priznala kako je nakon učestalih Milanovićevih napada na nju doživjela od jedne osobe koja je pod psihijatrijskim nadzorom – prijetnje smrću.
Zlata Hrvoj Šipek kazala je kako nema kaznene odgovornosti osoba iz Državnog odvjetništva koje nisu pokrenule postupak protiv sada već bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac, ali ga je zato kasnije pokrenulo europsko tužiteljstvo, jer – dodala je – svatko ima pravo na pogrešku.
Na to je reagirala zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin.
“Da li zaista mislite da je i ovo stavljanje u ladicu postupanja Državnog odvjetništva u slučaju Žalac nešto čime će se poboljšati loša percepcija rada Državnog odvjetništva u Hrvatskoj? Zbog čega Državno odvjetništvo nije posvetilo veću pažnju analizi evidentnih propusta u slučaju Žalac”, pitala je zastupnica Zeleno-lijevog bloka.
Saborska zastupnica oporbene liberalne stranke Centar Dalija Orešković složila se s ocjenom da je slučaj Žalac snažno doprinio padu povjerenja u rad Državnog odvjetništva, i dodala:
“Ne možemo od glavne državne odvjetnice očekivati da riješi one probleme koje nije u stanju riješiti Hrvatski sabor, pogotovo njegova parlamentarna većina. Slažem se sa ocjenom iznesenom u raspravi da je došlo do destrukcije struke, i tu destrukciju provodi vlast. A onda je samo posljedica ta destrukcija povjerenja koja postoji oko rada Državnog odvjetništva, ali i drugih državnih institucija. A ono što oporba na žalost ne radi, a trebala bi, je da nudi konkretna rješenja”, poručila je Dalija Orešković.
Zlata Hrvoj Šipek izabrana je na ovu dužnost pred dvije godine. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor je odluku o njenom imenovanju većinom glasova svih zastupnika donio na sjednici održanoj 18. svibnja 2020. godine.
Mandat glavnog državnog odvjetnika je četiri godine s mogućnošću reizbora. Antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe Greco još je pred osam godina sugeriralo da se razmisli o drugačijem mandatu i načinu izbora glavnog državnog odvjetnika, i tada se razmišljalo o produljenju mandata, ali bez mogućnosti reizbora, kao i o širem konsenzusu kod izbora u Saboru.
