Klubovi 11 oporbenih stranaka u Hrvatskom saboru traže da se iz parlamentarne procedure povuče prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer je, kako kažu, opasan i protuustavan i omogućava da se građanima onemogući slobodan pristup dijelu plaža.
Tvrde da bi to omogućilo i privatizaciju dijela plaža na Jadranu.
Nevladin sektor upozorava da je sva moć odlučivanja o koncesijama na obali dana Vladi, i da postoji opasnost da dijelovima obale pod koncesijom upravljaju banke, i to bez ikakve kontrole.
“Zakon opasnih namjera”
“Ovo je zakon opasnih namjera”, kazala je Ivana Kekin iz Zeleno-lijevog bloka.
“Radi se o zakonu koji – promovirajući koncesioniranje kao model upravljanja plažama – zapravo dovodi do toga da ono što je bilo svačije postane nečije”, kazala je Ivana Kekin.
“Mi kao oporba tražimo da se zakon vrati na savjetovanje i da ne ulazi u Hrvatski sabor prije nego što se uskladi s Ustavom”, kazala je Marija Selak-Raspudić iz kleropopulističkog Mosta.
Arsen Bauk iz Socijaldemokratske partije Hrvatske ocijenio je da se ovim zakonom želi poručiti da dio plaža koje su sada javne to više neće biti.
“Baniju nisu sagradili, plaže su nam zagradili, poslušne su nagradili, a opoziciju izgadili”, komentirao je Bauk u stihu Vladinu namjeru.
Prijedlog su podržali zastupnički klubovi 11 oporbenih stranaka – Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije (SDP), Zeleno-lijevog bloka, Domovinskog pokreta, Mosta, Centra i GLAS-a, Radničke fronte i HSS-a, Hrvatskih suverenista i Istarskog demokratskog sabora (IDS).
Zaštita posjeda – ne ogradom, već sudskom tužbom
Inženjerka sa Brača Vladimira Mascarell aktivna je u nevladinoj inicijativi “Javno je dobro” i sudjelovala je u radnoj skupini za izradu prijedloga ovog zakona.
Kaže da je dio primjedbi nevladinog sektora uvažen, a da je dio stvari za koje su tražili da se izmijene maknut, ali da je to isto uvedeno, ali na mala vrata. Po njenoj ocjeni najava da neće biti ograđivanja plaža ništa ne znači, jer će se ljude u pristupu sprječavati na drugi način.
“Do sada se koncesije davalo za obavljanje određene djelatnosti na dijelu pomorskog dobra, a prijedlog novog zakona daje im posjed nad konkretnim teritorijem”, upozorava naša sugovornica.
“Dapače, moći će vas tužiti zbog ometanja posjeda, a koncesijom su dobili to pravo posjeda”, pojašnjava inženjerka Mascarell.
Sva vlast Vladi
Ona upozorava da je, nakon što je prostorno planiranje maknuto iz nadležnosti Sabora, pa Državni plan prostornog razvoja donosi Vlada, sada i odlučivanje o javnom dobru izmaknuto iz kontrole Sabora i prepušteno izvršnoj vlasti – Vladi.
“Ako predstavničko tijelo treba odlučivati o općem dobru, što treba biti, onda je predstavničko tijelo na svim razinama vlasti. A ne da na državnom nivou Plenković samostalno odlučuje o čitavom pomorskom dobru, sa diskrecionim pravom da ukida odluke predstavničkih tijela na nižim razinama. To je katastrofa”, upozorava inženjerka Mascarell.
Banke bez kontrole
Za nju je najlošija stvar u ovom prijedlogu zakona uvođenje instituta založnog prava nad koncesijom.
Navodi i primjer. Investitor na temelju koncesije koju je dobio podigne kredit, investitor propadne, i banka sljedećih 50 godina bez ikakve kontrole raspolaže tom koncesijom i prostorom na koji se ta koncesija odnosi, i prodaje je kome hoće – bez kontrole.
“Na tu banku nisu prenesene obaveze iz koncesijskog ugovora, nego samo njeno pravo da se naplati i da odluči što će dalje u vezi te naplate. Taj prostor ostaje banci ‘na izvolite’. Mi predajemo pomorsko dobro bankama. Predali smo im državu! Predali smo im sve živo, pa što im još trebamo predati”, pita se aktivistica.
Vlada odgovara protuoptužbama
U Vladi otklanjaju sve primjedbe opozicije i nevladinog sektora.
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković odgovorio je u ponedjeljak navečer kako su ovo “lažne teze” kojima se opozicija “nastoji izvući iz gliba i živog pijeska svog glasovanja za Putina i protiv Ukrajine”.
On je dodao kako “cijela ta ekipa nastoji prekriti sramotu koju su učinili Hrvatskoj, slušaju naravno Milanovića u toj cijeloj priči. Nastoje da se to nekako zaboravi te postavljaju u eter ove lažne teme na koju smo već odgovorili u Saboru”, kazao je Plenković nakon sjednice predsjedništva svoje stranke u Zagrebu.
On je podsjetio kako je “jedna od tih iz gliba” (jedina zastupnica krajnje lijeve radničke fronte Katarina Peović) njegovu Vladu u Saboru nazvala kvislinškom, a da nitko od oporbe na to nije reagirao. On je podsjetio da je kritike oporbe odbio u Saboru 17. siječnja.
“Rekli smo jasno, ako postoji što što se može bolje formulirati, riješit će se. Pomorsko dobro je opće dobro, ne može ga nitko otuđiti, nema nikakvog ograničenja, ograđivanja plaža”, kazao je Plenković.
Na glasanju u Hrvatskom saboru 16. prosinca nije prošao prijedlog Vlade o hrvatskom sudjelovanju u obuci ukrajinskih vojnika. Za tu odluku bila je potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, a protiv je bila većina zastupnika lijeve opozicije i gotovo svi zastupnici desne opozicije.
Peticija i prosvjed
Oporbeni Zeleno-lijevi blok pozvao je sve građane i na potpisivanje peticije “Nije DOBRO za pomorsko dobro“.
Tekst peticije ističe najproblematičnije odredbe prijedloga zakona opasnih namjera koji unatoč “nazovi umirujućim” porukama iz nadležnog Ministarstva prvi puta donosi mogućnost ograničenja ili isključenja korištenja općeg dobra od strane svih građana, kažu u Zeleno-lijevom bloku.
Prosvjed protiv donošenje ovog zakona u organizaciji građanske inicijative “Javno je dobro” najavljen je za 2. veljače na zagrebačkom Markovom trgu, između zgrada Sabora i Vlade.
Sabor će o Zakonu o pomorskom dobru, ako se ne usvoji ovaj prijedlog oporbe, raspravljati 25. siječnja.
Što je pomorsko dobro?
Pod pomorskim dobrom, koje se definira kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i koje je “neotuđivo i ne može biti predmet stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava” razumije se morsko dno i podzemlje, unutarnje morske vode i teritorijalno more i morska obala.
Morska obala “proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda”, stoji u postojećem i prijedlogu novog Zakona.
U Hrvatskoj postoje 1.904 plaže na jadranskoj obali. Njih 1.554 su prirodne, dok su ostale uređene – imaju vodu, tuševe, betonirane površine za sunčanje i slično. Od tog broja njih 171 je u koncesiji, a 18 ih je sada ograđeno.
