“Oni su država u državi. Ponašaju se kao da im nitko ništa ne može”. Ove rečenice, misleći na Osatina grupu, najvećeg hrvatskog proizvođača mlijeka, povrća i električne energije iz obnovljivih izvora, Telegramovom novinaru izgovorilo je nekoliko načelnika slavonskih općina na čijoj teritoriji posluje ta moćna tvrtka, u većinskom vlasništvu Mirka Ervačića.
Osatina Grupa sa sjedištem u Viškovcima, kraj Đakova, spada među najveće korisnike novca koje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) isplaćuje u obliku poticaja i bespovratnih sredstva kako bi pomogla njihovu poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju. No, očito, Osatina grupu to ne priječi da ignorira hrvatske zakone, upušta se u bespravnu gradnju, zagađuje okoliš i ne plaća komunalnu naknadu jedinicama lokalne uprave na čijem području posluje.
DABROVI SU U BLIZINI NAPRAVILI SVOJU BRANU
U Općini Trnava, kraj Đakova, na zemljištu u vlasništvu Đakovačko-osječke nadbiskupije kojeg u višegodišnjem zakupu ima Osatina grupa, Telegramov novinar sredinom rujna snimio je ogromnu zemljanu građevinu za koju nitko u Općini ne zna čemu služi. Radi se o velikoj laguni, površine od oko 200 x 150 metara i dubokoj otprilike pet metara čije su dno i bočne stijenke pokrivene plastičnom folijom. Na gradilištu se nalazi i veći broj širokih plastičnih cijevi, a mještani Trnave strepe kako bi laguna, s obzirom na blizinu ogromne svinjogojske farme, mogla poslužiti kao odlagalište gnojnice, koje bi cijevima bilo spojeno do obližnjeg kanaliziranog potoka Svržnica.
Ondje, u tom potoku, upisanom kao javno vodno dobro, dabrovi, strogo zaštićena životinjska vrsta, podigli su brane pa se razina vode povisila i već godinama ondje obitavaju razne vrste riba. No, 21. ožujku ove godine zbog zagađenja vode sva je riba uginula, a u vrijeme naše posjete tom potoku, 19. rujna, ondje više nije bilo ni dabrova. Vinkovačka tvrtka Sokol, po nalogu Hrvatskih voda, uređivala je potok, srušila brane koje su napravili dabrovi i posjekla drveće uz obale. Ostaci brana koje su napravili dabrovi, još su bili vidljivi uokolo.
‘SNAŽAN VONJ KOJI PODSJEĆA NA SMRAD IZ SEPTIČKE JAME’
Kad je prvog dana proljeća ove godine došlo do masovnog pomora ribe u potoku Svržnica, pročelnik Općine Trnava Hrvoje Lukačević upozorio je Inspekciju zaštite prirode, kao i sanitarnu, vodopravnu i poljoprivrednu inspekciju, Policijsku postaju Đakovo, te Državni inspektorat. Kanalizirani potok Svržnica, sada namijenjen navodnjavanju, nalazi se među kompleksom njiva u vlasništvu Đakovačko-osječke nadbiskupije, a koja je zemlju dala u zakup Osatina grupi.
Ondje se, u blizini, nalazi i farma svinja, odakle je u dužem razdoblju ispuštana gnojnica. U dopisu je stajalo kako se iz vode u potoku “osjetio snažan vonj koji podsjeća na smrad iz septičke jame”. U Općini Trnava posumnjali su i tko bi mogao biti zagađivač, no nikome se ništa nije dogodilo.
DABROVI SU, OČITO, BRANE GRADILI NA KRIVOM MJESTU
Zanimljiv je odgovor koji su Telegramu, u vezi rušenja brana koju su izgradili dabrovi, poslali iz Hrvatskih voda. ”Prije izvođenja radova izvršen je obilazak predmetne dionice s izvođačem radova te na gore opisanoj izgrađenoj pregradi u koritu potoka Svržnica nisu uočeni dabrovi niti svježi tragovi njihova obitavanja na istoj lokaciji”, stoji u odgovoru Hrvatskih voda Telegramu uz dodatak kako su “za sve poslove održavanja vodotoka ishođeni uvjeti zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti prirode kao Zakonu kojim je propisani cilj, između ostalog, ‘očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost očuvanjem prirodnih stanišnih tipova'”.
Iz Državnog inspektorata, kojem se Telegram također obratio s istim pitanjem, odgovorili su bitno drugačije: “Nadzor na lokaciji iz vašega upita izvršila je i Inspekcija zaštite prirode. Nadzorom je utvrđeno kako na lokaciji obitavaju dabrovi, no područje nije u niti jednoj kategoriji zaštite koju propisuje Zakon o zaštiti prirode”. Dabrovi su, dakle, ondje ipak obitavali, ali nesreća tih zakonom strogo zaštićenih životinja, očito, bila je u tome da su svoje brane gradili na krivom mjestu.
INSPEKTORAT I MINISTARSTVO POSLALI SU NAM POSVE RAZLIČITE ODGOVORE
Nešto sasvim treće Telegramu su odgovorili iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje sada u svom resoru ima i zaštitu okoliša. ”Vezano uz navodno uklanjanje brane dabra na kanalu Svržnica u Trnavi kraj Đakova od strane tvrtke Sokol iz Vinkovaca prilikom izvođenja radova na čišćenju kanala po nalogu Hrvatskih voda, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nema izdano izuzeće od zabranjenih radnji uklanjanja nastambe strogo zaštićene vrste dabar na toj lokaciji niti neku informaciju s tim u vezi. Također, u odnosu na Program poslova održavanja voda, isto ništa nije izdano za tu lokaciju”, stoji u odgovoru.
Dakle, ako smo dobro razumjeli, Državni inspektorat tvrdi kako je utvrđeno da su u potoku Svržnica obitavali strogo zaštićeni dabrovi, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pak, kaže kako o tome pojma nisu imali, niti ih je itko pitao mogu li ukloniti nastambe dabrova!
INSPEKTORAT JE U POTOKU SVRŽNICA ZAMIJETIO UGINULE RIBE
Zanimljiv je i dio odgovora koji smo iz Državnog inspektorata dobili u vezi pomora ribe u potoku Svržnica. “Uz dio vašega upita koji se odnosi na uginuće riba, po telefonskoj dojavi 23. ožujka 2020. izvršen je inspekcijski nadzor Inspekcije zaštite okoliša. Inspekcijskim nadzorom, koji je obavljen u nazočnosti policijskih službenika PP Đakovo i tajnika Općine Trnava na više lokacija zamijećene su uginule ribe i to sljedećih vrsta: patuljasti somić, babuška i amur. Zbog navedenoga Veterinarska inspekcija obavila je nadzor nad obližnjom farmom te nisu utvrđene nepravilnosti za odlaganje gnojevke”, stoji u odgovoru.
Dodaju da je osigurano propisano zbrinjavanje uginulih životinja kao i propisano zbrinjavanje otpadnih voda, te da za svaki prijevoz gnojovke s farme na bioplinsko postrojenje postoji dokumentacija. Što je, dakle, uzrokovalo masovni pomor ribe, nije utvrđeno, mada uokolo nema drugih mogućih zagađivača.
LJUDI SU VOLJELI PROMATRATI DABROVE KAKO GRADE SVOJE BRANE
Mještani Trnave, koji su znali dolaziti na potok u ribolov i uživati u promatranju dabrova dok grade svoje brane, sada su u strahu jer ne znaju što to, nedaleko svinjogojske farme, gradi Osatina grupa. Telegram se, s obzirom da je slična građevina bespravno podignuta i u Općini Satnica Đakovačka, o čemu smo nedavno pisali, obratio Osatina grupi s molbom da pojasne što to ondje grade te posjeduju li za tu ogromnu zemnu građevinu sve potrebne dozvole. No, tada se počelo događati nešto vrlo zanimljivo.
Na naš upit poslan izjutra 22. rujna po običaju nije stigao odgovor, no zato je Osatina grupa istoga dana Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Đakovu predala prijavu o početku izgradnje “građevine i opreme namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru – akumulacija za navodnjavanje”.
“Prijava nije potpuna”, stoji u odgovoru Telegramu iz Osječko-baranjske županije, “odnosno uz nju nisu priloženi obvezni prilozi tako da još nije unesena u Informacijski sustav prostornog uređenja”. Dakle, na dan našeg upita, Osatina grupa šalje obavijest o početku građenja vodne građevine koja je već gotovo potpuno dovršena, što se jasno vidi i na našim fotografijama, snimljenim 19. rujna!
TRAŽILI SU SUGLASNOST ZA GRADNJU VEĆ IZGRAĐENE GRAĐEVINE
Dan kasnije, ”država u državi”, Osatina grupa, obraća se i Hrvatskim vodama od kojih traži suglasnost gradnje za već izgrađenu građevinu. “Vezano za vaše pitanje je li Osatina Grupa tražila suglasnost Hrvatskih voda za izgradnju predmetne akumulacije za navodnjavanje obavještavamo vas da smo danas, 23. rujna 2020. godine, elektroničkom poštom zaprimili zahtjev Osatina grupa kojim se traži suglasnost za izgradnju navedene akumulacije. Prije današnjeg datuma nije zaprimljen nikakav zahtjev od strane Osatina grupe za suglasnost Hrvatskih voda za građenje akumulacije za navodnjavanje na području općine Trnava”, stoji u odgovoru Hrvatskih voda.
Državni inspektorat, kojem smo se također obratili, poslao nam je 2. listopada sljedeći odgovor: “Obavještavamo vas kako je građevinska inspekcija Državnog inspektorata dana 1. listopada 2020. godine zatvorila gradilište investitoru na lokaciji Trnava, sukladno članku 113. stavku 1. Zakona o državnom inspektoratu iz razloga gradnje akumulacije s nasipom bez građevinske dozvole”.
Dakle, isto kao i u slučaju gradnje lagune u Općini Satnica Đakovačka, Osatina grupa ponašala se poput ”države u državi”: gradili su bez ikakvih dozvola, a da nitko ne zna čemu su te građevine trebale služiti, navodnjavanju ili pak odlaganju gnojnice iz okolnih farmi. Državni inspektorat sada im je u Trnavi zatvorio već gotovo posve izgrađeno gradilište, baš kao što je to uradio i u Satnici Đakovačkoj, gdje im je, 26. kolovoza, nakon Telegramova teksta, naredio da gradilište moraju vratiti u prvobitno stanje. Kada smo neki dan ondje prolazili, građevina je još stajala kao što je i bila, bez obzira na nalog Državnog inspektorata.
KOMUNALNU NAKNADU NE ŽELE PLAĆATI DOBROVOLJNO
”Država u državi”, kako Osatina grupu nazivaju načelnici slavonskih općina na čijem području ta velika poljoprivredna tvrtka radi, uporno izbjegava plaćati komunalnu naknadu jedinicama lokalne uprave.
Načelnik Općine Podgorač u Osječko-baranjskoj županiji Goran Đanić odgovorio je Telegramu kako Osatina grupa ni jednu obvezu plaćanja komunalne naknade i naknade za uređenje voda ne plaća dobrovoljno, te da se isključivo mogu naplatiti ovršnim postupkom. Tako je Općina Podgorač 26. rujna prošle godine rješenjem o ovrsi naplatila 120.526,96 kuna komunalnog doprinosa, te na isti način ovrhom naplatila i naknadu za uređenje voda u iznosu od 35.949,68 kuna, te još 5.033,15 kuna za korištenje poslovnog prostora.
JOŠ DVIJE OPĆINE KOJIMA NISU PODMIRILI KOMUNALNU NAKNADU
Nakon proteka svih zakonskih rokova, Osatina grupa nije Općini Ivankovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dobrovoljno podmirila plaćanje komunalne naknade u 2019. godini u iznosu od 252.504 kuna, pa se nakon rješenje o ovrsi žalila drugostupanjskom tijelu koje je žalbu odbilo kao neosnovanu. Općina Ivanovo, kaže za Telegram načelnik Marko Miličević, provela je ovrhu 15. travnja ove godine, ali je Osatina grupa pokrenula tužbeni zahtjev te se predmet nalazi na Upravnom sudu u Osijeku.
I Općina Viškovci, gdje je sjedište Osatina grupe, izdala je rješenje o komunalnoj naknadi u travnju 2019. godine za plaćanje komunalne naknade ogromnog poslovnog prostora u kojem je i poslovna zgrada te tvrtke. Godišnji iznos od 451.760,40 kuna nisu uspjeli naplatiti jer je Osatina grupa podnijela žalbu na izdano rješenje, a Upravni odjel za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije zatražio od Općine Viškovci da utvrdi vlasništvo spomenute nekretnine, njenu površinu i namjenu, te koje se djelatnosti obavljaju u poslovnom prostoru.
ZNAKOVITA IZJAVA INSPEKTORA O MIRKU ERVAČIĆU
Općina Viškovci u više je navrata pisanim putem tražila od Osatina grupe imenovanje osobe koja će sudjelovati u postupku, kako bi se ispunilo traženje Upravnog odjela za prostorno uređenje i donijelo rješenje o utvrđivanju komunalne naknade, međutim nisu dobili odgovor. Nije im omogućen ni pristup poslovnim prostorima, kako bi se izradio zapisnik o utvrđenoj namjeni i površini poslovnih prostora, pa se Općina Viškovci, kako bi naplatila potraživanja, u postupku donošenja novog rješenja i prikupljanja informacija obratila nadležnim ustanovama.
Iz Općine Semeljci, pak, odgovorili su Telegramu kako im Osatina grupa za komunalnu naknadu duguje 22.089,60 kuna, a kako dug ne žele platiti predmet je na Visokom upravnom sudu RH. Dodaju kako će Općina Semeljci iskoristiti instrument ovrhe prije zakonskog roka zastare. Da je Osatina grupa, kojoj, rekli smo, APPRRR godišnje isplaćuje milijunske poticaje, uistinu “država u državi” svjedoči i izjava inspektora koju nam je prenio načelnik jedne slavonske općine na čijem području radi svemoćna tvrtka Mirka Ervačića: “Što dirate tog čovjeka, pa zar vam nije stalo do investicija?”
