Regija i svijet

Hrvatska: Nedovoljni pomaci u provedbi Istanbulske konvencije

Sve loše što je Vijeće Evrope konstatovalo o (ne)provođenju Istanbulske konvencije u Hrvatskoj, vrijedi i za BiH. Prije svega - činjenica da predrasude i patrijarhalni stavovi i dalje prevladavaju u društvu i jedne i druge države. No, pozitivni pomaci, kako oni već učinjeni, tako i oni koje je, na oduševljenje "ženskih udruženja" nedavno najavio hrvatski premijer, za BiH su daleki i neizvjesni san. (Antikorupcija)

Ženske nevladine udruge i eksperti pozdravljaju evaluaciju Vijeća Europe o provedbi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj.

Evaluacija konstatira neke pomake nabolje, ali upozorava na patrijarhalne predrasude u pravosuđu, nedostatak senzibiliteta za rodno uvjetovano nasilje, manjak sigurnih kuća i još niz stvari koje se Hrvatska prihvaćanjem Istanbuske konvencije obavezala provesti, a nije.

“Neopustivo je da žena žrtva nasilja bude također privedena i prekršajno kažnjena istom kaznom za nasilje u obitelji, kao i muškarac koji ju je tukao, i to je jedna od poruka ovog izvješća”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Neva Tolle iz zagrebačke Autonomne ženske kuće.

Kao razlog privođenja žrtve navodi se da ga je nazivala pogrdnim riječima dok ju je tukao.

“Ne, oni nisu u jednakopravnom odnosu. Tu je u pitanju odnos moći među spolovima. On je tuče, ona ga je opsovala ili mu rekla ružnu riječ, pa je zato kriva, jer je i ona prouzročila nasilje u obitelji prema njemu. To je apsolutno nedopustiva praksa koju treba odmah ukinuti, zabraniti zakonom”, odlučna je Tolle.

Preblage kazne vode nastavku nasilja

U Zadru je 6. rujna muž bakrenom šipkom pretukao ženu. Davio ju je tom šipkom i tukao po glavi, trbuhu i nogama. Priveden je i prekršajno osuđen na deset mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine, i potom otišao kući.

“Nakon ovakve presude može se samo očekivati da on sa takvom nasilnom praksom nastavi, dok je jednom ne ubije”, komentira aktivistica.

“Tada mogu izići na teren policija, forenzičari i dežurni istražni sudac. Njeno tijelo je na podu s obrisima nacrtanim kredom, jer više nije živa. To pokazuje da se život žene ne cijeni od strane institucija koje u svom opisu rada imaju zaštitu žene i njene djece i kažnjavanje nasilnika prema težini djela koje je počinio”, zaključuje Neva Tolle.

Zato ne čudi da GREVIO, skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u upravo objavljenom prvom evaluacijskom izvješću o provođenju Istanbulske konvencije (Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) u Hrvatskoj, upozorava da predrasude i patrijarhalni stavovi i dalje prevladavaju u hrvatskom pravosuđu.

GREVIO u dokumentu ukazuje i na manjak zakonske mogućnosti hitnog udaljavanja nasilnika iz zajedničkog doma, primjetan nedostatan senzibilitet za rodno uvjetovano nasilje te niz drugih stvari.

Izvješće prepoznalo probleme

“Ključne problematične točke prevencije nasilja i zaštite žrtava, na koje već godinama upozoravaju i nevladine udruge, ušle su u ovaj izvještaj”, ocjenjuje u izjavi RSE neovisna konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama i prošlogodišnja hrvatska kandidatkinja za članstvo u GREVIO-u, Dunja Bonacci Skenderović.

Dunja Bonacci Skenderović: Ključne problematične točke ušle su u izvještaj
Dunja Bonacci Skenderović: Ključne problematične točke ušle su u izvještaj

Kada je riječ o tome kako se nositi sa predrasudama i patrijarhatom u pravosuđu, ona ističe da treba raditi prema ovome što je Konvencija propisala i u hodu mijenjati stavove i predrasude.

“Za početak, nacionalne planove za pravosuđe i zaštitu od nasilja u obitelji koji su aktualno u izradi treba uskladiti sa Istanbulskom konvencijom, jer se pokazalo da – nisu usklađeni”, ocjenjuje Bonacci Skenderović.

“Oni u sebi ne integriraju četiri stupa Konvencije – prevenciju i zaštitu od nasilja, sankcioniranje nasilja i koordinirane politike – već su dosta mlake i vrlo se površno pristupa svoj toj problematici. GREVIO spominje patrijarhalne predrasude. Treba puno vremena da se taj problem riješi. Za početak, treba napraviti dobar okvir i krenuti od njega”, sugerira ekspertica.

Predrasude i jesu temeljni problem.

“Taj pristup – kada žena prijavi nasilje – da se to gleda kao incident, a ne kao kontinuum, i to dubinsko nerazumijevanje rodnog uvjetovanog nasilja i to dubinsko nerazumijevanje da žrtva prijavljuje ne kaon prvog šamara, nego jako, jako dugo nakon što je nasilje počelo”, upozorava Dunja Bonacci Skenderović.

Nepostojanje centara za žrtve silovanja

Bonacci Skenderović podsjeća da Istanbulska konvencija nije obavezujuća, pa neće biti sankcija ako Hrvatska nešto ne ispuni, ali – kada nešto potpišeš, to treba i ispoštovati.

To vrijedi i za skloništa za žene žrtve nasilja, gdje GREVIO upozorava da u njima nema dovoljno obiteljskih mjesta.

“Nedostatan je broj obiteljskih mjesta koja propisuje konvencija, a naša je država odgovorila da je popunjenost svega 66 posto. Nama nedostaju i centri za silovane žene. Imamo tri savjetovališta, ali nemamo centar u kojem žrtva silovanja može dobiti cjelokupnu uslugu, a ne da je se vozi od policije do bolnice, od suda do savjetovanja”, dodaje stručnjakinja.

Pohvale i primjedbe GREVIA

Izvješće GREVIA pohvaljuje ranije i aktualne hrvatske inicijative, a to su Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, Nacionalni plan za promicanje ravnopravnosti spolova i Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i spolnog uznemiravanja, što po njihovoj ocjeni pokazuje “predanost uvrštenju rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama u okvir nacionalne politike”.

U izvješću se pozdravlja i to što je u Kazneni zakon uvrštena definicija silovanja koja se bazira na izostanku pristanka, izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2021. kojima se kriminalizira osvetnička pornografija, a kaznena djela spolnog uznemiravanja progone po službenoj dužnosti, što se ranije činilo samo na zahtjev žrtava.

No, GREVIO upozorava na područja u kojima se Hrvatska treba bolje uskladiti s Istanbulskom konvencijom.

Naglašava se potreba za razumijevanjem “rodne prirode” svih oblika nasilja nad ženama, upozorava se da je nedovoljna pozornost posvećena nasilju nad ženama izvan obiteljskog kruga, izražava se zabrinutost zbog izostanka sveobuhvatne politike za rješavanje drugih oblika nasilja nad ženama poput uhođenja, genitalnog sakaćenja žena (FGM), prisilnog braka, prisilne sterilizacije ili prisilnog pobačaja.

Također, upozorava se da većina postojećih skloništa nema uvjete za smještaj žena s invaliditetom, žena koje pate od ovisnosti i žena kojima je potrebna posebna medicinska njega, a GREVIO primjećuje i nedostatak sustavne i obvezne edukacije stručnjaka u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

GREVIO je pozvao hrvatske vlasti i da posvete veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje, jer suci ne razmatraju uvijek nasilje jednog roditelja nad drugim kao razlog za ograničavanje prava nasilnika na pristup svom djetetu.

Postupak određivanja prava na skrbništvo i posjete trebao bi sadržavati procjenu rizika kako bi se utvrdio najbolji interes djeteta, ističu.

Odgovor hrvatskog Ministarstva

Ministarstvo pravosuđe i uprave je povodom Izvješća o provođenju Istanbulske konvencije najavilo kako se novim zakonskim izmjenama uvodi specijalizacija sudaca za predmete vezane uz nasilje nad ženama radi unaprjeđenja njihove zaštite.

Također, u tijeku je završna faza izrade paketa zakonskih izmjena s ciljem unaprjeđenja zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Predložit će se izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o sudovima s ciljem pooštravanja kaznenopravne politike, unaprjeđenja sustava zaštite žena – žrtava nasilja te uvođenja specijalizacije sudaca za predmete vezane uz nasilje nad ženama.

“Specijalizacija će doprinijeti osnaživanju i osvješćivanju pravosudnih dužnosnika za problematiku nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, ocjenjuju u Ministarstvu.

Ministarstvo je komentirao i dio izvješća GREVIA o “predrasudama i patrijarhalnim stavovima” u pravosuđu.

Kako navode, “u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji jasnije je razgraničena prekršajna i kaznena odgovornost, precizirana je definicija tjelesnog nasilja, proširen je krug osoba na koje se Zakon primjenjuje. Dodatno, kontinuirano radimo na osnaživanju odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima”.

Najavljeno je i skoro formiranje novih odjela na svim županijskim sudovima te na općinskim sudovima u Splitu i Zagrebu”, odgovaraju iz Ministarstva.

Ministarstvo također napominje da je u dva ciklusa, 2019. i 2021., znatno unaprijedilo zakonodavni okvir radi sprječavanja nasilja nad ženama.

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku, nadležnost za kaznena djela silovanja prebačena je na županijski (viši) sud te je uvedena je tzv. zabrana dvostrukog ukidanja drugostupanjske presude čime se želi spriječiti učestalo vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje na prvi stupanj.

Na edukaciji stručnjaka rade i u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i to kroz projekt “Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja”, kojim je obuhvaćeno više od tisuću osoba.

Istanbulska konvencija ratificirana je u Hrvatskom saboru u lipnju 2018.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije