U 34. godišnjem Svjetskom izveštaju organizacije Human Rights Watch, koji rezimira stanje ljudskih prava u preko 100 zemalja i teritorija širom svijeta u 2023. godini, ističe se da je prošla godina bila “strašna godina, ne samo zbog gušenja ljudskih prava i ratnih zločina, već i zbog selektivnih nasilnih postupanja vlada širom svijeta i transakcione diplomatije koja je imala velike troškove za prava onih koji nisu bili dio dogovora”.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, ističe se da su se LGBT osobe suočile sa ograničenjima okupljanja i zvaničnim neprijateljstvom u nekim dijelovima zemlje. Zemlji nedostaju efikasni sistemi za zaštitu žrtava rodno zasnovanog nasilja. Novi zakoni u Republici Srpskoj inkriminišu klevetu i ograničavaju strano finansiranje civilnog društva.
U svom izvještaju o proširenju iz novembra 2023., Evropska komisija je istakla da BiH treba uložiti dodatne napore u ispunjavanju 14 prioriteta integracijskih reformi. Preporučeno je otvaranje pristupnih pregovora s BiH kada se postigne potreban stepen usklađenosti.
Diskriminacija i netolerancija
Kontroverzne izmjene izbornog zakona od strane Kancelarije visokog predstavnika nekoliko sati nakon zatvaranja birališta na dan izbora u oktobru 2022. godine dovele su do toga da su ljudi glasali po jednom sistemu, ali su njihovi glasovi bili prikazani prema drugom, što je dovelo do široke međunarodne i domaće kritike. Izborna reforma nije uspjela da riješi političku diskriminaciju Roma, Jevreja i drugih kojima je ustavom zabranjeno da se kandiduju za predsjednika.
U avgustu je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da su teritorijalna i etnička ograničenja glasanja u izbornom zakonu u BiH prekršila ljudska prava sprečavajući građane da glasaju za kandidate po svom izboru na zakonodavnim i predsjedničkim izborima 2022. godine. Ovo je bila šesta presuda Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornom izbornom sistemu u BiH od značajne presude o prebivalištu iz 2009.
Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju zabilježila je 88 zločina motivisanih mržnjom između januara i avgusta 2023. godine, od kojih je većina bila zasnovana na etničkoj i vjerskoj pripadnosti. U vrijeme pisanja ovog izvještaja, 15 suđenja za zločine iz mržnje je bilo u toku, ali niko nije osuđen.
Uz nekoliko napada na bivše povratnike u Republici Srpskoj 2023. godine i slabe istražne napore vlasti, udruženja žrtava pozvala su u septembru mirovne snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini (Operacija EUFOR-a Althea) da zaštite povratnike. Takođe u septembru, OHR je pozvao vlasti BiH da osiguraju bezbjednost u svim dijelovima zemlje.
Evropski parlament je u julu pozvao vlasti BiH da poboljšaju zaštitu ljudskih prava, uključujući mjere za rješavanje nejednakosti i osiguranje socijalne zaštite Roma.
Prava osoba s invaliditetom
Dugogodišnji neuspjeh vlasti u BiH da osiguraju prava osoba s invaliditetom i okončaju institucionalizaciju istaknut je u avgustu, kada se pojavio video na kojem se vidi kako zaposlenik državne ustanove zlostavlja čovjeka s invaliditetom. To je uslijedilo nakon prethodnih incidenata zlostavljanja u istoj ustanovi, uključujući i djecu. Umjesto da se pozabavi osnovnim uzrokom zlostavljanja obavezujući se da će osigurati izmještanje osoba s invaliditetom iz institucija u zajednicu, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH zaprijetio je krivičnim prijavama protiv onih koji su snimili video i podijelili s medijima.
Odgovornost za ratne zločine
Napredak prema odgovornosti za ratne zločine i dalje je spor, a istrage, krivično gonjenje i sudski postupci traju godinama. Vlasti nisu uspjele ispuniti rok do 2023. za provođenje Revidirane državne strategije za ratne zločine. U martu je Savjet ministara formirao tijelo za praćenje njegovog provođenja.
Problematični zakoni koji dozvoljavaju da se kazne za ratne zločine do godinu dana zamijene novčanom kaznom i dalje izazivaju zabrinutost. Prema OEBS-u, u posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine iskoristilo je ovu rupu u zakonu kako bi izbjegli zatvorsku kaznu, uključujući dvojicu muškaraca osuđenih za silovanje i pokušaj silovanja djevojaka. Prijedlog za ukidanje ove prakse nije prošao u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prema podacima OEBS-a, krajem septembra pred sudovima u BiH bila su 232 predmeta ratnih zločina protiv 516 optuženih. U prvih devet mjeseci 2023. godine, sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 15 predmeta protiv 36 okrivljenih, oglašavajući krivim 16, a oslobađajući 20 osoba. U istom periodu pravosnažno je okončano 17 predmeta protiv 20 optuženih; 12 je proglašeno krivim.
U avgustu 2023. bilo je 55 neriješenih predmeta, protiv 122 optužena, koji uključuju navode o seksualnom nasilju u sukobu. U vrijeme pisanja ovog izvještaja, sudovi su donijeli samo dvije prvostepene presude protiv četvorice optuženih i dvije pravosnažne presude protiv dvojice optuženih u predmetima seksualnog nasilja u sukobu.
U avgustu, nakon višegodišnjeg zagovaranja civilnog društva i grupa žrtava, FBiH je usvojila zakon kojim se djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja priznaju kao posebna kategorija civilnih žrtava rata sa jednakim pravima u društvu. Većina preživjelih od seksualnog nasilja u sukobu tek treba da primi odštetu.
Tražioci azila i migranti
U periodu od januara do avgusta 2023. godine, Služba za poslove sa strancima je registrovala 18.995 osoba koje su izrazile namjeru da traže azil, u odnosu na 11.881 u istom periodu 2022. godine. Agencija UN za izbjeglice (UNHCR) izvjestila je o poboljšanju vremena obrade zahtjeva za azil.
Nastavljeni su izvještaji o tome da je hrvatska policija gurala izbjeglice, tražioce azila i migrante, uključujući djecu, nazad u BiH i zlostavljala ih na granici.
Rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u porodici
Slučajevi visokog značaja tokom godine istakli su nedostatak adekvatne zaštite od rodno zasnovanog nasilja.
U avgustu je muškarac ubio svoju bivšu ženu i uživo prenosio ubistvo. Prije smrti, žena je vlastima prijavila prijetnje i nasilje od strane bivšeg muža, ali uprkos zahtjevu policije opštinskom sudu da izda zabranu prilaska muškarcu, sud je odbio zahtjev zbog nedostatka dokaza. U posebnom slučaju, Eldin Hodžić je osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva supruge 2021. Ona ga je 150 puta prijavila policiji zbog nasilja u porodici prije nego što ju je ubio pred njihovom kćerkom.
Deset godina nakon ratifikacije Istanbulske konvencije, vlasti u BiH tek treba da usvoje zakonodavne mjere za sprečavanje, istragu i kažnjavanje djela rodno zasnovanog nasilja. U avgustu su bh. zvaničnici obećali da će poboljšati policijske i pravosudne reakcije i ojačati zakonodavstvo, uključujući i proglašenje zakona o nasilju u porodici.
Dom naroda Federacije BiH je 2022. godine usvojio zakon koji ima za cilj usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom, ali je njegova implementacija odložena zbog nedostatka konsenzusa na lokalnom nivou.
Seksualna orijentacija i rodni identitet
Povorka ponosa Sarajevo 2023. prošla je bez registrovanih incidenata, ali napad u martu u Banjoj Luci na aktiviste koji su organizovali projekciju filma naglasio je neizvjesnu situaciju za LGBT prava u zemlji.
Prije napada, projekciju filma zabranila je policija nakon poziva Milorada Dodika i gradonačelnika Banjaluke da to učine dva dana ranije. Nakon otkazivanja događaja, policija je rekla organizatorima da napuste grad jer ne mogu da garantuju njihovu bezbjednost. Prema riječima prisutnih aktivista, policija je stajala po strani dok je grupa muškaraca fizički napala aktiviste. Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava pozvao je vlasti da sankcionišu odgovorne i istraže propust policije da zaštiti aktiviste.
Danima kasnije Dodik je najavio plan da zabrani LGBT sadržaje u školskim udžbenicima,a LGBT aktivistima ulazak u škole.
Sloboda medija
BHRT je i dalje u finansijskoj paralizi i pod prijetnjom zatvaranja zbog neriješenog spora sa RTRS.
Vlasti Republike Srpske usvojile su u julu zakon koji kriminalizuje klevetu i rizikuje gušenje slobode govora. EU je izrazila zabrinutost zbog nesrazmjernih ograničenja zakona na nezavisno civilno društvo.
U septembru su vlasti Republike Srpske usvojile nacrt zakona o „stranim agentima“ kojim se regulišu nezavisne organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. EU je utvrdila da zakon krši principe EU i obaveze Republike Srpske prema EU.
Venecijanska komisija Savjeta Evrope i OEBS su zajedno upozorili u junu da zakon ugrožava prava na udruživanje i izražavanje za civilno društvo i medijske organizacije.
Zagađenje vazduha i ljudska prava
Loženje uglja i drveta u industriji i privatnim kućama i dalje proizvodi visoke nivoe zagađenja vazduha u BiH što negativno utiče na pravo stanovnika na zdravlje i doprinosi klimatskim promjenama. Prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije za grijanje i proizvodnju električne energije je spor.
U julu je Federacija BiH usvojila energetske zakone o proizvodnji električne energije i korištenju obnovljivih izvora energije i potvrdila prethodnu zabranu izgradnje novih malih hidroelektrana. Republika Srpska tek treba da usvoji sličnu zabranu.
