Prema različitim istraživanjima, korupcija je na Balkanu najraširenija u zdravstvu i politici. S druge strane, posmatramo li problem sa aspekta metoda, najraširenija je u javnim nabavkama.
Upravo je ovo i mogući odgovor na pitanje zašto javno zdravstvo u Brčko distriktu još uvijek svojim pacijentima ne može ponuditi mogućnost da obave dijagnostiku putem CT i MRI aparata, za koje ljekari smatraju da su osnovno sredstvo u kvalitetnom dijagnostikovanju brojnih oboljenja.
Građani Brčko distrikta, naime, dugi se niz godina suočavaju sa ovim problemom i umjesto na pregled u brčansku bolnicu upućuju ih u privatne klinike u Tuzli, Bijeljini i Brčkom, iako je po mišljenju nekih stručnjaka, između ostalog, kvalitet te dijagnostike upitan.
„Priča o nabavci pomenutih aparata aktuelna je već sedam godina, konkretnije je nabavka CT aparata bila u procesu javnih nabavki unazad četiri godine, ali je tender bio neuspješan zbog žalbi oštećenih kompanija koje su učestvovale na tenderu. Nakon toga postojao je pokušaj da se tokom vandrednog stanja, direktnim sporazumom, kupe dva CT-a, ali je zbog osude javnosti taj proces dobio sudski epilog. Nabavka MRI je do sada bila samo u domenu priče, ali se sada i na tom polju dešavaju mali pomaci, jer je Vlada Brčko distrikta izdvojila 2,4 miliona maraka za njegovu nabavku, te naložila JZU da izradi potrebnu specifikaciju“, kažu na ovu temu iz Udruženja građana DEMOS, koje je pokrenulo kampanju „Skenirajmo korupciju”, čiji je cilj da doprinesu smanjenju korupcije i povećanju transparentnosti u javnim nabavkama specijalističkih medicinskih aparata na području Brčko Distrikta, te, animiranje civilnog društvo i građana Brčko Distrikta za aktivno uključivanje u borbu protiv korupcije sa fokusom na javne nabavke zdravstvenog sektora.
Iz ovog udruženja naglašavaju činjenicu da je i sam direktor brčanske bolnice izrazio sumnju da neko namjerno opstruiše nabavku pomenutih aparata, aludirajući tom prilikom na profit koji privatne klinike ostvaruju pružajući ove usluge. Sumnja je podgrijana i u odgovoru na poslaničko pitanje u Skupštini Brčko distrikta o izdvajanju iz budžeta Brčko distrikta 1,2 miliona maraka u periodu od 2017. do 2019. godine koji je za tu vrstu dijagnostike otišao privatnim klinikama.
„Sa pravom možemo sumnjati da se u ovom slučaju radi o koruptivnim radnjama, namjernom odugovlačenju u procesu nabavke pomenutih aparata, a sve sa ciljem što dužeg finansiranja ove vrste dijagnostike u privatnim klinikama u okruženju i samom Brčkom, te sticanju lične koristi pojedinaca“, zaključuje Damjan Dundžić iz UG DEMOS.
Božidar Jović iz DEMOS-a, koji je inicirao pokretanje kampanje za rješavanje ovog životnog problema za građane Brčko distrikta, podsjeća da su im, svojevremeno, proglašavajući ovaj grad distriktom obećavali blistavu budućnost i galopirajući razvoj, ali da dvadeset godina kasnije većina građana smatra da Brčko nije iskoristilo prednosti koje su mu dodijeljene samim tim statusom.
Iako Brčko kao grad, u smislu razvoja i kreiranja životnog prostora za privlačenje investicija i stanovništva, te sprečavanja iseljavanja, nije iskoristilo status koji mu je dodijeljen, Jović ističe da su mnogi mišljenja da su pojedinci znali da iskoriste pomenute prednosti za ostvarivanje ličnih interesa, što je jedan od osnovnih razloga usporenog kreiranja odgovarajućeg ambijenta za adekvatan razvoj grada, razvoj proporcionalan visini budžeta koji je na godišnjem nivou veći od 250 miliona maraka.
„Sa tolikim budžetom, Brčko distrikt nije uspio da riješi ni pitanja kao što su sportski kompleks gradskih bazena sa stadionom, te gradnju multifunkcionalne sportske dvorane, iako su sredstva od oko šest miliona KM dobijena na ime kliriškog duga, opredijeljena za te namjene. Zatim, nije riješeno pitanje nelegalne gradske deponije na obali evropske plovne rijeke Save i, uz problem aparata za dijagnostiku, niz drugih“, kaže Jović.
Dio odgovora na pitanje zašto je to tako svakako se krije u korupcijskim aferama koje svih ovih godina potresaju Distrikt.
