Nezakonita eksploatacija šljunka iz riječnih tokova postala je unosan biznis, inspektori u kontrolu uglavnom idu uz prisustvo policije, a tužioci provjeravaju direktora „Voda Srpske“ zbog sumnje u nelegalno vađenje šljunka iz Drine.
Primjer preduzeća „Darko komerc“ iz Laktaša najbolje opisuje stanje u ovoj oblasti. MUP RS podnio je prijavu protiv odgovornih u ovom preduzeću jer je utvrđeno da su čak dvije godine nezakonito, bez saglasnosti „Voda Srpske“, vadili šljunak iz Vrbasa na nekoliko lokaliteta. Po sumnjama policije, preduzeće je nezakonito prihodovalo oko 4,7 miliona KM, a država je oštećena za više od pola miliona maraka prihoda.
Zamjenik direktora ovog preduzeća Darko Sekimić je još više zapanjio javnost tvrdnjom da ni ostale firme, koje vade šljunak iz riječnih tokova, nemaju saglasnost „Voda Srpske“, odnosno da rade nelegalno.
Na naše pitanje kako je moguće da je neko nelegalno dvije godine esploatisao šljunak, iz Inspektorata RS kažu da su u novembru prošle godine podnijeli krivičnu prijavu protiv firme „Darko komerc“, a da su za potrebe provođenja istražnih radnji nadležnima dostavili oko 110 različitih dokumenata sačinjenih iz inspekcijskog nadzora kod ove firme, i to u protekle četiri godine.
– Ovaj poslodavac je u kontrolama nekoliko puta kažnjavan, a zbog problema prilikom inspekcijskog nadzora upoznata je i policija – navode u Inspektoratu.
Prijetnje
Oni upozoravaju da su inspektori u kontrolama preduzeća koja eksploatišu šljunak iz rijeka u prethodom periodu doživjeli fizičke napade, prijetnje i vrijeđanja, te da zbog toga sa njima ide policija.
U Inspektoratu posebno ukazuju na problem kontrola na vodotocima gdje su međudržavne granice, Drina, Sava i Una, i međuentitetske granice na Bosni.
– Inspektori nisu ovlašteni da utvrđuju liniju razgraničenja ako zateknu nekoga da dislocira riječni nanos u zonama granice. Prekogranične vode, entitetska granica i imovinsko-pravni odnosi su još prisutni problemi u našim kontrolama – navode oni.
Istovremeno, po podacima Ministarstva poljoprivrede RS, prihodi od naknada za izvađeni materijal iz vodotoka prošle godine su iznosili nešto više od 1,5 miliona KM, što je četiri odsto manje u odnosu na godinu prije.
Zloupotreba rješenja
Na probleme u ovoj oblasti upozorava čak i Komisija za koncesije RS.
– Već duži vremenski period se vrši nelegalna eksploatacija šljunka, pijeska i kamena iz vodotokova, bez ikakvih odobrenja ili na osnovu zloupotrebe rješenja izdatih od strane „Voda Srpske“, u svrhu održavanja korita i korišćenja vodnog zemljišta – upozoravaju u ovoj Komisiji.
Oni traže da se hitno ova vrsta eksploatacije podvede pod Zakon o koncesijama i da se onemogući obavljanje ove djelatnosti bez zaključenih ugovora o koncesiji. Oni ističu da je oblast korišćenja javnog vodnog dobra, odnosno vađenja materijala iz vodotoka, prema Programu uređenja vodotoka i korišćenja vodnog zemljišta za realizaciju neke od privrednih djelatnosti definisana kao predmet koncesije, ali da i dalje nema zaključenih ugovora o koncesiji u ovoj oblasti.
U javnoj ustanovi „Vode Srpske“ kažu da protekle dvije godine nisu imali potpisan ugovor o dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka s preduzećem „Darko komerc“, niti da je tom preduzeću izdala saglasnost za te poslove.
– Nismo dobili ni saglasnost Ministarstva poljoprivrede za Elaborat uređenja riječnog korita Vrbasa, na lokaciji na koju se odnosio zahtjev – navode u ovoj ustanovi.
Ugovori
Kažu da su prošle godine imali ugovore sa 10 preduzeća u oblasti vađenja šljunka iz vodotoka: CSP Dvorovi, Bijeljina put, Buk promet Bijeljina, Keso gradnja Kozluk, Geokop Derventa, Martić-Inter kop Derventa, VP Ušće Bosne Šamac, OK BAU Šamac, Unijat – M Prijedor i Niskogradnja Marjanović Prijedor. Navode da su uslovi za izvođenje ovih radova definisani Zakonom o vodama i podzakonskim aktima, a da „Vode Srpske“ raspisuju javni poziv na kojem se biraju najpovoljniji ponuđači.
Odgovore na pitanja koliki je prihod ostvaren unazad pet godina od naknada za vađenje šljunka nismo dobili. Vlada RS je propisala naknadu od 1,50 KM po metru kubnom izvađenog pijeska ili šljunka iz vodotoka.
Po podacima Inspektorata RS, izdavanje vodnih saglasnosti od strane „Vode Srpske“ prošle godine nije bilo pravovremeno, a prva uvođenja u eksploataciono polje bilo je tek u drugoj polovini avgusta.
– Kašnjenje u kompletnoj proceduri je jako otežavalo rad vodnoj inspekciji – poručuju iz Inspektorata.
Inače, prošle godine je Republička vodna inspekcija obavila 100 kontrola u oblasti uređenja vodotoka. U 15 slučajeva utvrđene su nepravilnosti zbog čega je izrečeno 14 mjera zabrane rada jer nisu imali sagalasnot „Voda Srpske“. Radi se o fizičkim licima, a ne preduzećima. Izdati su prekršajni nalozi vrijednosti od 57.200 KM.
Provjere
– Uvidom u evidencije koje vodi Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala, utvrđeno je da je ovo tužilaštvo zaprimilo više prijava protiv Milana Kikića, direktora „Voda Srpske“, a između ostalih i u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka iz Drine – rečeno nam je u ovom tužilaštvu.
Dodaju da je u toku provjera navoda zaprimljenih prijava i prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se utvrdilo postojanje osnova sumnje da li je navedena osoba počinila krivična djela koja mu se stavljaju na teret.
