Iako građani već mjesecima ukazuju na brojne nepravilnosti koje su nadležne institucije napravile u slučaju gradnje terminala kerozina i pratećih objekata u sarajevskom naselju Dobrinja, na samo 50 m od stambenih objekata, gradnja kompleksa nije zaustavljena. Naprotiv, nastavlja se, čini se, čak i ubrzanim tempom.
S druge strane inspektori se ponašaju kao da nisu sigurni kako treba da tumače dokumentaciju određenih institucija. Naime, Federalna uprava za inspekcijske poslove se obratila Federalnom ministarstvu prostornog uređenja navodeći da im je nedorečen akt iz 2019. godine.
U, za inspektore, nejasnom aktu, Federalno ministarstvo navodi da je prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a na osnovu stručnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, predmetno zemljište predviđeno za proširenje aerodroma kao i da je članom 2. Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdaje urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku informaciju, utvrđena nadležnost ovog ministarstva za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju aerodroma (uključujući svu prateću infrastrukturu).
I ministarstvu i građanima je nejasno šta je tačno ovdje nedorečeno. Naime, Federalno ministarstvo prostornog uređenja u svom odgovoru na dopis navodi da je ovim aktom na nedvosmislen način konstatovano da je namjena predmetnog zemljišta utvrđena za proširenje aerodroma te čak navode da je nejasno na koji dio akta se MInistarstvo treba dodatno očitovati.
Dakle, federalni urbanistički inspektor koji je uputio dopis Federalnom ministarstvu nije znao ili nije htio da shvati da je urbanistička saglasnost izdata od bilo koje druge institucije nevažeća te da se mora poništiti.
To znači da urbanistička saglasnost koju je 10.03.2020. godine izdala opština Novi Grad Sarajevo nije važeća, na šta su ranije već ukazivali građani.
Dakle, opština Novi Grad je bez usvojene planske dokumentacije, na lokaciji predviđenoj za širenje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, prodajući državne parcele bez licitacije, potpuno ignorišući nadležnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja, uz višestruko kršenje odredbi Zakona o prostornom planiranju KS, bez organizovanja javne rasprave, nezakonito izdala urbanističku saglasnost a zatim i građevinsku dozvolu, za gradnja u zaštitnoj zoni aerodroma i magistralne ceste, te, u trećoj vodozaštitnoj zoni, gdje izgradnja takvih objekata nije dozvoljena
Osim toga izdata urbanistička dozvola je sporna jer je izdata prije okolinske dozvole. Naime, Zakon o prostornom uređenju precizira da je za izdavanje urbanističke saglasnosti potrebno imati okolinsku dozvolu ukoliko se objekat nalazi na spisku onih koji utiču na okoliš, što je slučaj sa ovim objektima. Međutim, okolinsku dozvolu Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS izdalo je u julu 2021. godine, odnosno 18 mjeseci nakon izdavanja opštinske urbanističke saglasnosti čime je ponovo prekršen Zakon.
Osim nadležnih institucija, čak i investitor, u javnim nastupima, ističe da se sve gradi na prostoru koji je predviđen za gradnju terminala i crpki, te, da to piše u prostornom planu Kantona Sarajevo. Međutim i u Prostornom planu KS za period 2003-2023 je navedeno da će se razvoj Međunarodnog aerodroma Sarajevo bazirati na Masterplanu aerodroma, a to bi značilo da se prostor gdje se trenutno gradi kompleks treba koristiti za proširenje Međunarodnog aerodroma. Prema master planu aerodroma, Međunarodni aerodrom je planirao graditi benzinsku pumpu i skladište kerozina nekih 50 metara prije sporne lokacije gdje se gradi kompleks ali Federalno ministarstvo prostornog uređenja im je u više navrata odbilo izdati urbanističku saglasnost I to najprije zato što su tražili urbanističku saglasnost i za benzinsku stanicu koja se smatra objektom za civilnu upotrebu a zatim – zbog toga što nemaju okolinsku dozvolu.
Dakle, Međunarodnom aerodromu Sarajevo nisu izdate dozvole za gradnju benzinske pumpe i skladišta kerozina, ali privatnom investitoru su izdate. I to od strane nenadležnih institucija. I na to još uvijek niko ne reaguje?
U međuvremenu, Ured za borbu protiv korupcije KS u odgovoru na poslaničko pitanje Segmedine Srne Bajramović navodi da se informacije koje Ured primi od drugih tijela smatraju službenom tajnom i „mogu se otkriti samo Vladi“ ili nadležnim institucijama. Dakle možda nešto znaju, ali ne mogu da kažu građanima koje treba da zaštite i u čijem interesu treba da djeluju.
Apsurdi se nižu, inspektorima trebaju dodatna tumačenja na jasne dokumente, nadležne intsitucije se ne izjašnjavaju, a investitor ubrzano gradi terminal kerozina sa pratećim objektima u 3. vodozaštitnoj zoni. Vjerovatno se svi nadaju da čak i ako bi se naknadno utvrdilo kršenje nekih procedura prilikom izdavanja dozvola, malo je vjerovatno da bi se tada pristupilo uklanjanja objekata jer bi trebalo nadoknaditi štetu investitoru.
I ovakve situacije će se ponavljati, sve dok odgovorni za njih ne počnu završavati u zatvoru, na višegodišnjoj robiji.
