Podsjećanja

III 2023.: Umjesto zaštite, pravovremenim djelovanjem, vlasti i nadležne institucije, ponovo, na moguće poplave reaguju – upozorenjima

"Sada ponovo vlasti u RS u javnost iznose podatke da je za potpunu zaštitu Doboja od poplava potrebno 25 miliona maraka, Prijedora 15 miliona, da je za Drinski nasip potrebno i znatno više od tih iznosa. Pričaju da su ranije obezbijeđena sredstva krivicom nekih drugih potrošena za druge namjene. Mi vlasti u ovom entitetu javno pitamo gdje su nasipi, kao i u drugom, u Federaciji BiH. Njih pitamo odkuda sada priče o potrebnih gotovo 100 miliona maraka za zaštitu vodotoka, šta je rađeno svih ovih proteklih godina, gdje su trošena izdvajana sredstva za te namjene" - zajednički su se oglasili aktivisti koji se u RS i FBiH zalažu za uređena korita vodotokova i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka i korupcije u njenoj pozadini, kao jednog od glavnih uzroka poplava. (U rubrici Podsjećanja portala Antikorupcija, tekst iz marta 2023.)

Kao po tradiciji, nakon decembra i januara, od vlasti u BiH i u ovom mjesecu stižu upozorenja da bi, usljed povećanih padavina narednih dana, moglo doći do izljevanja voda iz vodotoka. Nadležnima su sugerisali da preduzmu potrebne mjere, da o tome obavijeste stanovništvo kako bi se samozaštitilo.

Prvi su juče (09.03.2023.), na moguće poplave zbog porasta vodostaja usljed topljenja snijega i novih padavina na cijelom vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH, posebno na rijekama Bosni, Uni i Sani, upozorili iz Agencija za vodno područje rijeke Save.

Precizirali su da se za period od 10. do 14. marta prognozira vanredno hidrološko stanje, da su izgledni porasti vodostaja usljed topljenja snijega i novih padavina na cijelom vodnom području ovih rijeka. Da se očekuje dostizanje nivoa obavještavanja o mogućim poplavama na hidrološkim stanicama na srednjem i donjem dijelu sliva rijeke Bosne, te, na slivovima Une i Sane. Još preciznije, da se vanredno hidrološko stanje u naredna tri dana posebno očekuje na području lokalnih zajednica u Unsko-sanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.

Iz Agencije su nadležnim institucijama sugerisali da prate situaciju na terenu i postupaju u skladu s ovlaštenjima, a službama koje provode mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučuju pojačan oprez.

“Nadležne službe civilne zaštite treba da upozore stanovništvo koje živi na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte, da je opasno da prilaze obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama, te da im pravovremeno daju obavještenje sa uputama i smjernicama, na osnovu čega bi stanovništvo bilo u mogućnosti (prije eventualne pojave poplava) sprovesti mjere samozaštite u cilju smanjena i predupređenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja poplava po njih i njihova materijalna dobra” – upozorenje je upućeno iz Agencije u Sarajevu.

Početkom ove godine su iz ove agencije informisali da je u Federaciji BiH za uređenje riječnih korita i radove odbrane od poplava planirano deset miliona maraka, a da su potrebe znatno veće, navodeći podatak da su im dostavljeni prijedlozi projekata regulacije korita vodotoka samo Prve kategorije u 2023. godini vrijednosti od 70 do 80 miliona maraka.

Sumirajući prethodnu godinu, direktor Agencije Sejad Delić time je naglasio da shodno svom Planu i finansijskom planu, Agencija može izdvojiti značajno manje novca za preventivne aktivnosti zaštite od poplava od upućenih zahtjeva sa terena. Čime je, zapravo, već upućena poruka građanima da ih i u ovoj godini mogu očekivati nove nedaće i opasnosti od poplava, s kakvim su se i ranije suočavali.

Slična situacija, ako ne i gora, je i u Republici Srpskoj, koja će za dva mjeseca obilježiti devet godina od katastrofalnih majskih poplava 2014. godine, u kojima je život izgubilo 21 lice, od kojih 11 samo u Doboju.

Za razliku od januara, kada su vlasti u ovom entitetu na osnovu najava Republičkog hidrometeorološkog zavoda, o očekivanim vrlo obilnim padavinama i jakom vjetru, upozorile građane da se pripreme za moguća izlijevanja vodotoka, zbog naglog rasta bujičnih voda, kao i vodostaja većih rijeka, iz ove ustanove se do danas (10.03.3023.) nisu oglašavale po ovom pitanju.

Takođe, ni iz JU „Vode Srpske“ Bijeljina, koja je prošlog mjeseca, tačnije 20. januara uvela i vanredne mjere odbrane od poplava za poplavno područje Semberije, pošto je zabilježen vodostaj rijeke Drine od 500 centimetara, sa tendencijom daljeg rasta.

U skladu s tim, nadležne službe ove JU, u saradnji sa Civilnom zaštitom, preduzele su tada odgovarajuće vanredne mjere odbrane od poplava na području Semberije. Kao i u dijelu FBiH, stanovništvu naselja u blizini rijeke Drine naloženo je da prate obavještenja nadležnih institucija, s obzirom da se očekuje dalji rast vodostaja u donjem toku rijeke Drine. Upozoreno je i stanovništvo na području Hercegovine, gornjeg Podrinja i Sarajevsko-romanijske regije, kao i na zapadu RS, ali srećom težih posljedica iz izlijevanja vode nije bilo.

Ono što je karakteristično za vodotoke u RS je da, i pored iskustva s katastrofalnim poplavama u maju 2014. Godine, ni poslije devet godina, na njima nema adekvatnih nasipa, kojim bi se stanovnici uz riječne tokove zaštitili od mogućih izlijevanja vode i poplava. Sredstava za njih nije da nije bilo, za nasipe na Drini nadležni za upravljanje vodotokom su ih “proćerdali” za druge, oni kažu korisne namjene. Sada kada iz mjeseca u mjesec poplave ponovo prijete, vlasti opet pričaju o potrebnim milionima maraka za vodozaštitu.

“Sada ponovo vlasti u RS u javnost iznose podatke da je za potpunu zaštitu Doboja od poplava potrebno 25 miliona maraka, Prijedora 15 miliona, da je za Drinski nasip potrebno i znatno više od tih iznosa. Pričaju da su ranije obezbijeđena sredstva krivicom nekih drugih potrošena za druge namjene. Mi vlasti u ovom entitetu javno pitamo gdje su nasipi, kao i u drugom, u Federaciji BiH. Njih pitamo odkuda sada priče o potrebnih gotovo 100 miliona maraka za zaštitu vodotoka, šta je rađeno svih ovih proteklih godina, gdje su trošena izdvajana sredstva za te namjene” – zajednički su se oglasili aktivisti koji se u RS i FBiH zalažu za uređena korita vodotokova i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka i korupcije u njenoj pozadini, kao jednog od glavnih uzroka poplava.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije