Šljunkasrkim preduzećima je i dalje isplatljivije da do šljunka, neophodnog u građevinskoj djelatnosti, dolaze vadeći ga na ilegalnan način ili, ako već moraju, kupujući izvađeni iz rijeka sa područja Republike Srpske, gdje cvjeta nelegalna eksploatacija.
Da je ova teza, koju zastupaju aktivisti okupljeni u inicijativi „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“, blizu istini, pokazuju rezultati javnih poziva za dostavljanje ponuda za vađenje materijala rijeka u FBiH, koje je raspisala Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo. Na šest tendera u vodotocima Bosne, Drine i Une, u sedam lokalnih zajednica, na ukupno 29 lokaliteta, ponude su pristigle za svega 18 lokaliteta, za koje je Agencija izdala ili je u postupku izdavanja vodne saglasnosti i sklapanja ugovora.
„Svi dosadašnji ugovori, sklopljeni krajem prošle godine i aneksirani u januaru ove godine, istekli su 30. septembra. Za ovu godinu prvi tender raspisan je 15. avgusta, a poslednji 4. oktobra, rok za izvođenje radova označen je za sve tendere 31.12.2023. godine i, prema informacijama koje smo dobili od Agencije u Sarajevu, više u ovoj godini neće biti javnih poziva“ – informacije su iz neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.
Na području Žepča će se raditi na sedam lokaliteta, Maglaja šest, Ilidže i Goražda po dvije i Foče (FBiH) na jednoj lokaciji. Po vodotocima, na rijeci Bosni su planirani radovi na 15 lokaliteta i na rijeci Drini na tri.
Agencija je 2. oktobra bila prinuđena da ponovi javni poziv na osam lokaliteta, jer na prethodnim tenderima nije bilo zainteresovanih šljunkara za vađenje materijala iz rijeka, na tim lokalitetima.
A nakon toga, i ukazane potrebe, je 4. oktobra raspisan i javni poziv za prikupljanje ponuda za čišćenje rijeke Une na području Bihaća.
„Sa naše strane ističemo posebno značajnim što se u dvije lokalne zajednice u kojima smo u prethodne dvije godine imali organizovane aktiviste u grupama – Maglaju i Žepču – promijenilo ponašanje šljunkara, koji su, izgleda, shvatili da ne mogu nelegalno vaditi šljunak i što se u ranijem periodu nisu javljali na konkurse Agencije. Ove godine situacija je sasvim drugačija jer su se javili za vađenje materijala iz rijeke Bosne čak na 13 lokaliteta u ove dvije općine, dok se ostalih pet odnosi na druge lokalne zajednice“ – sumirajući rezultate javnih poziva za ovu godinu u Federaciji, istakli su svoj doprinos suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka iz pomenute NGG.
Osim na području Bihaća, gdje su iskazane potrebe za uređenje korita rijeke Drine, aktivisti smatraju da nadležni veću pažnju moraju posvetiti području Odžaka za koje u uređenju korita rijeke Bosne nisu izdate vodne saglasnosti, mada je bio raspisan tende za lokalitete „Mlinište 2“, „Poloj“, „Arar“ i „Prud“.
„Mještani Novog sela, Ade i susjednih smatraju da više nema mjesta vađenju šljunka u svrhu bavljenja proizvodnom djelatnošću, što je do sada bio slučaj, već isključivo da se produbi korito rijeke radi povećanja proticajnog profila i time umanji opasnost od poplava. Žalili su nam se u više navrata da nemaju problema samo sa lokalnim šljunkarima, već i onima koji noću, rano ujutro i vikendom prelaze sa druge, modričke strane iz Republike Srpske, i ugrožavaju i devastiraju obalu rijeke Bosne i njihova imanja“ – kažu aktivisti i dodaju da mještani upiru prstom ne samo na inspekciju već ukazuju i na blagonaklonost lokalnih i kantonalnih vlasti prema šljunkokradicama.
