Aktivnosti koje nepune dvije godine provodi neformalna grupa studenata i ostalih zainteresovanih za obezbjeđenje uređenog visokog obrazovanja u BiH, zasigurno su naišle na pažnju javnosti, a osim srednjoškolaca koji imaju namjeru da nastave svoje obazovanje, studenata koji studiraju, te onih koji bi da nastave visoko obrazovanje, interes za kampanju “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome” pokazala je i akademska zajednica.
Naime, iz njenih krugova Grupi je upućena zanimljiva inicijativa, koja će zasigurno naići na odobravanje onih kojima je stalo do uređenog obrazovanja i njegovog kvaliteta, ali bez sumnje i otpore, prevashodno u političkim krugovima i kod onih koji su do diploma i akademskih zvanja došli na “lak način”.
Inicijativa je da nadležni obezbijede da se na javnim i privatnim Univerzitetima i Visokim školama uspostavi registar sa CV-om svih zaposlenih, minimalno da se navede godina rođenja, upisa i završetka osnovne škole, upisa i završetka srednje skole, upisa, završetka i naziv visokoškolske ustanove na kojoj su stekli diplomu.
“Takođe, nije neizvodljivo i da se u registru navede prosječna ocjena na studiju, godina upisa i odbrane magistarskog rada sa nazivom fakulteta, univerziteta ili visoke škole, godina upisa i odbrane doktorske disertacije sa naslovom doktorskog rada i naziva visokoškolske ustanove na kojoj je odbranjen. Za uvid javnosti, prije svega studentima koji namjeravaju i studiraju na visokoškolskim ustanovama korisno je da znaju i ko su zaposlenim na VŠU bili članovi komisija za odbranu magistarskog i doktorskog rada, kako bi znali da li su iz uže naučne oblasti, jer je u praksi česta pojava da to nije slučaj” – dio je iz inicijative iz akademske zajednice, čiji pokretači su poznati redakciji.
U obrazložnju inicijative navodi se da će za iznenađenje biti podaci da su mnogi zaposleni na javnim visokoškolskim ustanovama studirali “mnogo godina”, da im je prosjek ocjena “zabrinjavajući”, da osnovni, odnosno temeljni studij nema veze sa sadašnjim zvanjem profesora na VŠU, što se mjeri sa skandalom.
Smatraju da bi takav registar prekinuo dosadašnju raspravu i poređenje stanja u javnim i privatnim VŠU, da bi mnogi zapravo time bili demaskirani i, konačno, poređenje bi bilo jednostavno i razumljivo i laicima. Odnosno, javnost bi bila upoznata i postala svjesna sa razmjerama korupcije kada je visoko obrazovanje u pitanju u cijeloj BiH.
“Saznali bi ko su bili ili su i dalje dekani fakulteta, da li su završili osnovni studij tih fakulteta na kojim rade i gdje su obavljali posao dekana. Mislimo da bi tim registrom dobili i podatke koliko je profesora ranije imalo radno iskustvo i gdje, ali bi se i iznenadili kada bi došli do spoznaje da su mnogi zapravo ranije radili neke zanatske poslove. Takođe, i koliko je zaposlenika ekspresno magistriralo i doktiriralo, a sada su referensa pojedinih javnih VŠU. Da ne ulazimo u podatke ko su bili članovi komisija za izbor svakog profesora, koje strane jezike profesori govore ili koji nivo znanja stranog jezika imaju, koliko imaju stručnih radova u časopisima i drugo” – navedeno je u obrazloženju inicijative.
Inicijatori navode da su svjesni mogućeg otpora da se uvede takav registar u BiH, ali i da je to moguće i po najavljenim izmjenama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH. Odnosno, da se taj registar predvidi, kao što je to, navode primjer, urađeno u Brčko distriktu sa uvođenjem i objavom registar lica zaposlenih u javnim institucijama.
Tvrde da je to zapravo neophodno i da je u skladu sa normama koje postoje u razvijenim zemljama, pa i u okruženju.
Iznose i zamjerke na nerad inspekcijskih organa kada je kontrola rada VŠU u pitanju, iznoseći procjene da su na polovini javnih VŠU u BiH zaposleni, asistent, viši asistent, docent, vanredni i redovni profesori zaposleni mimo zakona. Kao nelogičnost navode i da se na javnim VŠU po pravilu raspisuje interni konkurs kada je u pitanju napredovanje u izbor već zaposlenih, što sprječava zdravu konkurenciju kod izbora i prijema.
“Pitamo: zašto je dozvoljeno da neko završi osnovni studij na određenoj VŠU, na istoj bude zaposlen, magistrira i doktorira na istom. To je van pameti, to treba zabraniti, i zakonski predvidjeti obavezu da na jednoj završi osnovni studij, na drugoj magistrira i trećoj doktorira. Tek tada bi postojala konkurencija i bila onemogućena korupcija, koja je itekako prisutna u visokom obrazovanju” – stoji na kraju inicijative iz akademske zajednice dostavljene grupi “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome”.
