Višemjesečni napori za spas planine Konjuh koje su zajednički realizovali građani i građanke Tuzlanskog kantona i aktivisti i aktivistkinje okupljeni oko pokreta Karton revolucija rezultirali su konačnim dostavljanjem inicijative za izmjene i dopune Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh Zaštićenim pejzažom.
UVOĐENJE REDA U EKSPLOATACIJU SIROVINA NA PROSTORU KONJUHA
“Konkretno, predloženim izmjenama i dopunama zakona uvodimo red kada je u pitanju eksploatacija sirovina sa prostora Konjuha, a u prvom redu eksploatacija stabala. Pripreme za ovaj korak trajale su gotovo godinu dana i slobodno možemo reći da smo došli na korak da uspješno sprovedemo inicijativu koja neće samo biti udar na korupciju prilikom ekspoloatacije prirodnih resursa, nego će prosto rečeno ukoliko na kraju bude usvojena, osigurati opstanak života na prostoru Tuzlanskog kantona. U pripremi inicijative smo održali na desetine sastanaka i savjetovanja sa uglednim profesorima, naučnicima i stručnjacima iz oblasti ekologije, zaštite okolice i šumarstva. Imali smo priliku odlaziti na savjetovanja, tražiti informacije i vršiti razgovore sa bivšim i sadašnjim poslanicima, predstavnicima resornih ministarstava i Vlade Tuzlanskog kantona, javnih ustanova i preduzeća a sve sa ciljem dobijanja kvalitetne i široke slike o načinima i rasprostranjenosti devastacije planine Konjuh, kako bi iste u budućnosti bili u prilici zaustaviti” riječi su Selman Adija, jednog od članova Karton revolucije.
“U toku trajanja pripreme inicijative uspješno smo realizovali i potpisivanje građanskih inicijativa sa zakonskom osnovom za Izmjene i dopune Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh Zaštićenim pejzažom, zajedno sa JU Zaštićeni pejzaž “Konjuh” smo uspostavili zajednički nadzor nad širim prostorom samog pejzaža u sklopu kojeg smo osigurali kvalitetan mehanizam prijavljivanja nezakonitih radnji od strane građana. Naš pravni tim je nadležnim institucijama, a u prvom redu inspekciji, dostavio više prijava i zahtjeva na postupanje u cilju provjere i kažnjavanja nezakonitih radnji koje su se dogodile u prethodnom periodu. Na samom kraju dobili smo i podršku od velikog broja uticajnih društveno političkih predstavnika u procesu zagovaranja inicijative”, govori nam Nedim Musić koji nastavlja:
“Ovim izmjenama Zakona tražimo zaustavljanje privredne sječe u zoni B (koja je ujedno daleko i najveća zona unutar ZP Konjuh) i kvalitetniji i bolji nadzor cjelokupnog prostora. Smatramo da ćemo ovim na prvi pogled jednostavnim rješenjem zaustaviti trenutno stanje i u široj perspektivi otvoriti mogućnost još kvalitetnije zaštite najvažnijeg ekosistema na Tuzlanskom kantonu gdje će život i zdravlje ljudi biti prioritet i u sklopu čega će privreda jačati umjesto dosadašnjeg poslovanja u minusu svih javnih institucija i preduzeća koji djeluju na Konjuhu”.
POLITIČKE IGRE I IZNEVJERENE NADE
U nastavku aktivisti Karton revolucije objašnjavaju pozadinu problema kada je u pitanju planina Konjuh što ujedno i najbolje dokazuje potrebu za usvajanje jednog ovakvog zakona:
U cilju zaštite neprocjenjive prirodne raznolikosti planine Konjuh početkom 21. stoljeća započete su aktivnosti u cilju očuvanja najvažnijeg ekosistema na Tuzlanskom kantonu, regiji koja je desetljećima teško industrijski eksploatisana (rudnici, hemijska industrija, termoelektrane…) i u kojoj planina Konjuh predstavlja vitalni prirodni resurs. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa strukom je još 2004. godine pokrenulo proceduru zaštite prostora planine Konjuh što je rezultiralo kreiranjem i usvajanjem Elaborata o proglašenju dijela planine Konjuh spomenikom prirode Konjuh. Još tada (2004. godine) je utvrđeno da uslijed nekontrolisane ekploatacije i neplanskih zahvata u prirodi Konjuhu prijeti nepovratan degradacijski proces. Na temelju Elaborata Vlada Tuzlanskog kantona opredijelila se za spomenik prirode, kao oblik zaštite područja planine Konjuh. Krajem 2004. godine Kantonalna skupština je usvojila Nacrt zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Spomenikom prirode “Konjuh“. Još tada se činilo da će planina Konjuh zaista postati zaštićeni prostor ali ipak na kraju se to nikada suštinski nije dogodilo.
Tokom javne rasprave za usvajanje konačnog teksta Zakona kojim se Konjuh proglašava spomenikom prirode primjedbe i neslaganje sa predloženim rješenjima tog nacrta su uputile JP „Šume“ Tuzlanskog kantona i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da bi na kraju nacrt Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh spomenikom prirode protivno volji struke, protivno izrađenom elaboratu bio povučen iz Skupštinske procedure bez ikakvog razloga.
Nakon što 2004. godine pored nastojanja struke, institucija i svih relevantnih faktora Konjuh nije proglašen Spomenikom prirode navedena tema ponovo dolazi u fokus javnosti i na dnevni red donosioca odluka iduće 2005. godine kada se razmatrao i usvajao Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005.-2025. U prostornom planu na osnovu ranije usvojenog elaborata kao i mišljenja struke dio planine Konjuh se tretirao Spomenikom prirode da bi tokom rasprave za usvajanje prostornog plana a protivno elaboratu usvojen niži stepen zaštite odnosno Zaštićeni pejzaž Konjuh. Nakon usvajanja Prostornog plana Tuzlanskog kantona resorsno ministarstvo je započelo sa aktivnostima na pripremi Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim područjem.
KONJUH NIKAD NIJE BIO SUŠTINSKI ZAŠTIĆEN
Naprijed navedeno potvrđuje da već u startu nisu ispoštovani izrađeni naučni elaborati, kao ni mišljenje struke da Konjuh bude proglašen spomenikom prirode nego je dijelu planine dodijeljen niži nivo zaštite zbog potrebe usvajanja prostornog plana i pritisaka iza kulisa a ne kako bi se sačuvao najvažniji ekosistem Tuzlanskog kantona.
Prilikom izrade Nacrta Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom ponovne primjedbe su date od JP „Šume TK-a“ a odnosile su se na površine Zaštićenog pejzaža kao i činjenicu da će istim upravljati nova JU ZP „Konjuh“ a ne „Šume TK-a“.
Zakon je ponovo došao u poziciju da zbog pritisaka ne bude usvojen ali je ipak uz velike izmjene i prilagođavanja u odnosu na prvobitnu suštinu 2009. godine usvojen i dio planine Konjuh je proglašen zaštićenim područjem a što je dovelo da činjenice da nije ispoštovana suština odnosno da praktično planina Konjuh nikada nije ni bila suštinski zaštićena što potvrđuju sljedeće činjenice:
– Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ je podijeljen u zone A, B i C. Prilikom kreiranja nacrta zakona trebalo je biti precizirano da je u zonama A i B koje čine 95% prostora Zaštićenog pejzaža Konjuh dozvoljena samo sanitarna sječa. Ipak prilikom usvajanja Zakona u zoni B koja čini više od 70% prostora Zaštićenog pejzaža Konjuh riječ „sanitarna sječa“ je obrisana i umjesto nje ubačeno „sječa u skladu sa šumsko privrednom osnovom“ što je de facto i de iure dovelo do toga da kada je u pitanju sječa drveta i ekspolatacija prirodnih resursa planina Konjuh ni u kojem dijelu nije zaštićeno, odnosno tretirana je i tretira se i danas u ovom segmentu identično kao bilo koja druga šuma na Tuzlanskom kantonu.
– Sječa šume se vrši na osnovu šumsko privredne osnove koja se kreira na deset godina a u čijoj izradi niti davanju odobrenja nisu učestvovale općine koje gravitiraju prostoru Konjuha kao ni sama Javna ustanova „Zaštićeni pejzaž Konjuh“ što je dovelo do situacije da prirodne resurse sa prostora zaštićenog pejzaža kojim gazduje JU „Zaštićeni pejzaž“ eksploatiše drugo javno preduzeće JP „Šume TK-a“ na osnovu dokumenta u čijoj izradi nije učestvovala javna ustanova koja ima primarni mandat upravljavljanja zaštićenim područjem.
– Ni u jednom drugom slučaju u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju zaštićeni pejzaži nije zabilježeno da se u Zoni B vrši šumsko privredna sječa šume. Jedino je to slučaj na planini Konjuh.
– Nadzornici koji rade kao uposlenici Javne ustanove ZP „Konjuh“ nemaju odgovarajuće resurse i opremu za najkvalitetniji nadzor prostora. Pored toga nemaju nikakve ovlasti za izdavanje kazni niti bilo kojih drugih mjera za prekršioce Zakona. Javna ustanova ZP „Konjuh“ nema ni vlastitu zgradu a zaposlen je manji broj radnika nego što je potrebno. Iako su javna ustanova kojoj Vlada Tuzlanskog kantona mora osigurati serdstva za nesmetan rad a ne javno preduzeće uposlenici ZP „Konjuh“ su primorani na rampi naplaćivati ulaz na prostor ZP „Konjuh“ što uz nedostatak dovoljnog broja uposlenika direktno utiče na veliki manjak ljudi na terenu odnosno u aktivnostima zaštite i nadzora Konjuha.
– JU ZP „Konjuh“ ne raspolaže sa dovoljnim brojem kamera kao ni drugim resursima kojima bi se olakšano i sistemski moglo pratiti stanje na terenu unutar zona zaštite.
– Nikada se nije uspostavio sistemski video nadzor na izlaznim punktovima iz ZP „Konjuh“ putem kojeg bi se kontrolisao izvoz sirovina. Nakon završetka radnog vremena sve rampe na punktovima ostaju otvorene što omogućava potpuno slobodno kretanje vozila i ljudi bez ikakvog nadzora.
Sve navedeno ali i brojni drugi dokazi su doveli do činjenice da je čitav sistem ustvari u potpunosti prilagođen „ozakonjenim koruptivnim radnjama“, nemilosrdnom iskorištavanju a ne zaštiti najvažnijeg ekosistema na Tuzlanskom kantonu.
