“Dana 21.08.2023. godine urbanističko-građevinski inspektor Grada Doboj donio je rješenje kojim se nalaže investitoru i vlasniku “Limunkopa” d.o.o. Doboj, ul. Ozrenskih srpskih brigada, Grad Doboj, da izvrši uklanjanje gore opisanih objekata, jer za izvedene radove ne posjeduje građevinsku dozvolu i da predmetne parcele k.č. broj: 7093, 7095/1, 7091 i 7094 K.O. Doboj, vrati u prvobitno stanje” – zaključak je iz rješenja inspekcije.
Investitoru je potvrđena zabrana daljnjeg izvođenja građevinskih radova na tim parcelama, a sa donosenim rješenju upoznati su i sektori Vodne i Urbanističko-građevinske inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove, MUP RS i Policijska uprava Doboj.
O preduzetim radnjama i donesenim aktima obaviješteni su i aktivisti koji se u slivu rijeke Bosne zalažu za uređeni vodotok i bore protiv neegalne eksploatacije šljunka, kao i Centar za humanu politiku (CHP), koji relizije projekat “Da se ne ponovi maj 2014”. Aktivisti su protiv ovog privrednog društva prijavu krajem prošle godine podnosili i zbog istresanja građevinskog otpada u korito rijeke Bosne, čime je smanjen i njen proticajni profil.
Prvi su, nakon prijave aktivista i CHP, zabranili gradnju na vodnom području u neposrednoj blizini gradskog mosta i željezničke stanice u Doboju iz Vodne inspekcije Inspektorata RS. Međutim, investitor je uprkos tome nastavio gradnju, a kod Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Doboj pokrenuo je i postupak legalizacije izgrađenih objekata. Međutim, taj postupak je prekinut iz formalnih razloga “zbog usaglašavanja projektne dokumentacije , a u vezi sa uređenjem korita rijeke Bosne”.
“Da inspekcijski organi nisu donijeli ove mjere i rješenja to bi bio vrhunac korupcije kada je u pitanju ponovno ugrožavanje Grada, u kojem je kao posljedica ranijih radnji, takođe u blizini korita ove rijeke, u poplavama 2014. godine smrtno stradalo 11 osoba i nastala je šteta od 170 miliona KM, za šta se, pred Okružnim sudom u Banjaluci sudi tadašnjem gradonačelniku Doboja i šefu Odsjeka Civilne zaštite ovog grada, Konkretno u aktuelnoj situaciji “Limunkop” ni u kom slučaju po slovu zakona ne može dobiti vodnu saglasnost za građenje objekata, a sve suprotno ovome ćemo smatrati posljedicom teškog oblika sistemske korupcije. ” – stav je aktivista.
Kažu i da se nadaju da će realizacijom rješenja inspekcija to značiti i kraj nezakonitoj gradnji na vodnom području rijeke Bosne ne samo u Doboju, već i Modriči, Vukosavlju i Šamcu, odnosno od međuentitetske granice sa FBiH nizvodno duž korita rijeke Bosne do ušća u rijeku Savu.
Podsjećamo, aktivisti NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj” i “Da se ne ponovi maj 2014” su reagovali 07.02. i 29.03.2023. godine dostavom prijave sa sumnjama u nezakonitu gradnju Vodnoj i Urbanističko-građevinska inspekcija RS, kako bi spriječili gradnju objekata na zaštitnim infrastrukturnom pojasu, odnosno zaštitnoj zoni vodotoka i vodoprivrednih objekata na području Doboja. U prijavi su tražili od inspekcija da reaguju primjenom člana 13 Zakona o vodama i članom 21 Zakona o uređenju prostora i građenju i preduzmu potrebne mjere i onemoguće ponovno ugrožavanje Doboja i života njegovih građana od poplava, kakve su bile prije devet godina.
Konkretno, naveli su da se radovima u neposrednoj blizini korira rijeke Bosne smanjuje njen proticajni profil i izaziva opšta opasnost, što za posljedicu može imati povećanu ugroženost Doboja od poplava. CHP je 03.07.2023. godine dostavio dopunjenu prijavu Inspektoratu RS, sa dokumentima koji bi trebali predstavljati dokazni materijal izvođenih zakonom zabranjenih radova nasipanja i gradnje, sa podacima o brojevima katastarskih čestica, površini, vlasnicima i izvedenim radovima u velikom i malom koritu rijeke Bosne i na drugim lokalitetima na području Doboja.
Sastavni dio prijave bila je i lista 28 pravnih subjekata i pojedinaca, koji su, po tvrdnjama i prikupljenoj dokumentaciji CHP, sagradili objekte ili uzurpirali zemljište na šest lokaliteta na području Doboja. Ukoliko se dokaže osnovanost tvrdnji za nezakonito izgrađene objekte, više desetina miliona maraka u ovim slučajevima biće isplaćeno iz republičkog i budžeta Grada Doboj, jer su davane privremene vodne saglasnosti ili građevinske dozvole, neke i prije dvije decenije, i vlasnici tih objekata će bez sumnje tražiti nadoknadu uloženih sredstava.
