Prema podacima JU „Vode Srpske“, na početku godine od ukupno 13 aneksiranih ugovora za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka za sliv rijeka Drina i Bosna, trenutno su aktuelni ugovori samo na dva lokaliteta u slivu rijeke Drine i dva u slivu Bosne.
Podaci o aneksiranju ugovora iz prethodne godine godine su u februaru ove dostavljeni neformalnim grupama građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“, „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Bijeljine“ i „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“. Prethodni ugovori sa privrednim društvima za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka za sliv rijeka Drine i Bosne produženi su zbog toga što povjereni posao nije završen u tim ugovorima predviđenom roku.
Na području Bijeljine na lokalitetu „Pavlovića most“ za „DMS Company“ ugovor je produžen do 15. maja, a tom preduzeću određen je novi rok za izvođenje radova i vađenje šljunka u Balatunu do 30. juna.
Dozvolu i saglasnost za izvođenje produženih radova u slivu rijeke Bosne na području Modriče na lokacijama „Magistrala“ i „Prudovi“ ima preduzeće „Martić Interkop“, a ti radovi bi trebali trajati do 31. maja ove godine.
Aktivisti neformalnih grupa za zaštitu korita i priobalja rijeka Bosne i Drine ističu da su sa 30. aprilom istekli ugovori derventskom preduzeću „Drvoprerada Đurić“ na području Doboja u Šešlijama, kao i u „Pijeskovima“ nadomak grada, „Martić Interkopu“ na području modričke Mjesne zajednice Miloševac „Miloševačko polje“ i na lokalitetu „Topola“ kod Bratunca, gdje je radove izvodilo preduzeće „Nikos“ d.o.o. iz tog grada.
„Pratićemo da li se ti krajnji rokovi za eksploataciju šljunka poštuju, mada je svima poznata činjenica da, primjera radi, na području Doboja od 11 privrednih društava koje se bave poslovima vezanim za šljunak nijedno nema ugovor za eksploataciju šljunka godinu dana unazad, a svjedoci smo brojnih separacija na području grada, pa je umjesno pitati gdje ona zapravo obezbjeđuju taj šljunak“ – kaže na ovu temu član grupe dobojskih aktivista Esad Bećirović.
Iz zvorničke grupe, Dušan Aćimović takođe upozorava da se i na njihovom području eksplotatiše šljunak, pa i nakon završetka ugovora, odnosno nakon isteka saglasnosti i odobrenja JU „Vode Srpske“.
„Na području Šepka je ugovor istekao 1. aprila, ali su radovi nastavljeni i od šljunkara smo dobili informacije da mu je ugovor produžen, ali o tome nema zvaničnih informacija iz Javne ustanove zadužene za održavanje i upravljanje vodotokom u RS.
Aćimović, kao i Bećirović, ukazuju na činjenicu da nema novih Javnih poziva za čišćenje korita u slivu rijeke Bosne i Drine, a glavni krivci, po njima, su lokalne zajednice, koje ne dostavljaju zahtjeve za čišćenje kritičnih lokacija, kako bi se preduprjedila opasanost od eventualnih poplava, što i jeste smisao sklapanja ugovora JU „Vode Srpske“ sa privrednim društvima. Osim krajem marta raspisanog Javnog poziv za lokalitet Šib na području Zvornika, što je zapravo samo produženje postojećeg ugovora sa preduzećem iz Zvornika, „Vode Srpske“ u ovoj godini nisu zaključile više nijedan ugovor za poslove održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka za sliv rijeka Drine i Bosne.
„Zbog toga smatramo da se održavanju vodotoka u slivu Drine, kao ni Bosne, ne pristupa na odgovarajući način, odnosno nadležne institucije ne ispunjavaju obaveze da se planski vrši izbor na kojima će se lokalitetima vršiti dislokacija i vađenje materijala iz vodotoka. Te obaveze precizire su u Pravilniku o uslovima i načinu dislokacije i vađenje materijala iz vodotoka, a dodatni je problem što Javna ustanova „Vode Srpske“ još uvijek nije uspostavila registar izdatih vodnih saglasnosti za dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka u RS, koji je javno dostupan svim zainteresovanim subjektima i građanima“ – izjava je Aćimovića, koji je ukazao na činjenicu da ni trenutno nema planiranja na kojim lokalitetima je potrebno izvesti radove tokom ove godine i da će, ukoliko ih i budu, Javni pozivi doći kasno tokom godine i onda će se, po pravilu, tada određeni rokovi produžiti i na narednu godinu.
