Damir Arnaut, predsjednik Komisije, kazao je kako je zaprimljen akt u kome se navodi da ministar Grubeša ne može prisustvovati svjedočenju zbog toga što termin nije odgovarajući, napominjući kako je ovo drugi put da se zakazuje saslušanje ministra.
Na prethodnoj sjednici je rečeno kako je dolazak ministra pravde otkazan pola sata prije početka sjednice, iako je učešće ranije bilo potvrđeno.
Arnaut je pojasnio da je u ranijoj korespondenciji utvrđeno da Grubeši odgovara 2. ili 3. februar. Ministar nije došao danas pred Komisiju, a Arnaut je predložio usvajanje zaključka o neostvarenoj saradnji ministra Grubeše sa Komisijom.
Osim ovog zaključka, po prijedlogu člana Komisije Zlatana Begića usvojen je i zaključak za pokretanje smjene ministra pravde “zbog svega što nije radio sve ove godine dok je radio u Vijeću ministara BiH”.
Naznačeno je da će smjenu pokrenuti grupa poslanika koja čini ovu Komisiju na sjednici Predstavničkog doma, a u naknadnom obraćanju novinarima Arnaut nije mogao precizirati kada će to i biti učinjeno.
Suzdržana u glasanju za ovaj prijedlog bila je Alma Čolo koja je kazala da bi podržala prijedlog da ne čini vlast sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) i Strankom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Na sjednici je svjedočio sudija Državnog suda Nenad Šeleda, koji je u svom uvodnom obraćanju kazao kako je pravosuđe loše organizovano.
Sudija Šeleda se osvrnuo na radno iskustvo sudija i tužilaca spominjući kako je “većina tužilaca mlada”, pri čemu to ne znači da nisu iskusni, već su “brzo napravili karijeru i za vrlo kratko vrijeme postali državni tužioci”.
“Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) bi trebalo da ima odjel za izbor sudija i za izbor tužilaca. Tome bi se trebalo znatno više posvetiti pažnje nego što se dosadašnji sastav VSTV-a posvetio tome”, kazao je Šeleda.
On je u saslušanju pred komisijom naveo kako je u Sudu BiH osam sudnica, a kako je puno više vijeća koja sude, te se zapitao zašto se neki predmeti koji su hitni i bitni ne bi mogli suditi iz dana u dan.
“Imate situaciju kad je pritvor u pitanju da se forsira – poštuje se suđenje u razumnom roku, ali kad imate više optuženih, ta se suđenja oduže”, kazao je sudija.
Šeleda je iznio i problem izbora branioca po službenoj dužnosti navodeći kako on osumnjičenom u predmetu predloži da zaokruži trojicu branilaca.
“Dešava se da osumnjičeni dođe kako bi dao iskaz i tada traži drugog branioca. Ja mu ne izlazim u susret”, kazao je Šeleda, dodajući kako, iako ne može pouzdano tvrditi, misli da je to osumnjičenom sugerisao sudski policajac.
“Moja odluka je, i ja to obrazložim, da je osumnjičeni imao mogućnost izbora od toliko branilaca na listi advokata i mislim da ima jako puno dobrih advokata”, rekao je sudija, dodajući kako se na Sudu BiH “to svelo na par njih”.
Na upit članice komisije Alme Čolo o tome da li sudija insinuira da postoji sprega između policijskih organa i nekih advokata sudija je kazao kako “ima saznanja da je to uvezano sa policajcima, odnosno stražarima”.
Šeleda je naveo i kako se za pristup branioca po službenoj dužnosti iz budžeta izdvaja 380 konvertibilnih maraka (KM), a ukoliko se ročište odgodi, branilac ima mogućnost da naplati 50 posto tog iznosa.
“To je strahovito puno para”, kazao je sudija.
Na upit člana Zukana Heleza o tome šta treba ispraviti s obzirom da je BiH druga u svijetu po kriminalu i korupciji, te kako se dešava da predmeti dugo traju, sudija je pojasnio da “Sud radi ono što mu tužilaštvo dostavi”.
“Ne može Sud ući u tužilaštvo i reći zašto nije pokrenuta istraga. I u Državnom tužilaštvu predmeti stoje po tri-četiri godine. Nemojte mene pitati što je to tako”, rekao je sudija.
Nakon svjedočenja usvojeni su zaključci kojima će se tražiti spisak branilaca po službenoj dužnosti za prethodnih pet godina, te broj podignutih optužnica po mjesecima od 2016. do 2020. godine od Tužilaštva BiH.
U pojašnjenju drugog zaključka, Arnaut je naveo kako medijski natpisi ukazuju na to da se najveći broj optužnica podigne u decembru.
BIRN BiH je pisao kako je Tužilaštvo BiH u posljednja tri dana decembra 2020. godine podiglo šest optužnica.
Na sjednici je usvojen i zaključak kojim Komisija pruža podršku Murizu Memiću, Davoru Dragičeviću i drugim roditeljima na istrajnosti da ishode pravdu za svoju djecu i poziva nadležne organe da provedu istragu u svim predmetima.
Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Osim Damira Arnauta, koji predsjedava Komisijom, u njoj su još Zlatan Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.
