-Prijave građana BiH-
”Mi već 20 godina pružamo pravnu pomoć građanima kada se suočavaju sa korupcijom, narušavanjem osnovnih prava ili jednostavno kada ne mogu doći do toga da institucije postupaju na adekvatan način. Obraćaju se nama i za pravni savjet i za ravnu pomoć i u tom smislu svake godine imamo značajan broj građana koji se obrate za pravni savjet, ali i koji prijave konkretne slučajeve korupcije u različitim sektorima ili su direktno žrtve korupcije ili su svjedoci u svom neposrednom okruženju. Svake godine imamo sve veći broj predmeta. Ono što je posebno poražavajuće je da pogledamo statistike institucija koje bi trebale da reaguju u takvim situacijama, sve veći broj građana se javlja nama kao nevladinoj organizaciji što pokazuje da veliki broj građana ne vjeruje institucijama. Ovo se odnosi na raznolike vrste problema. U posljednjem periodu imamo pogoršanje situacije kada govorimo o osnovnim pravima ljudi. Jedan od velikih problema je što se građani plaše prijaviti korupciju. Mi imamo neusklađene zakone kada je to u pitanju, iako je to jedan od prioriteta na EU putu. I građani se gube u svemu tome, ne znaju gdje im je omogućena zaštita, a s druge strane, tu je i veliko nepovjerenje građana jer misle da institucije neće uraditi ništa te da će trpiti posljedice” kazala je.
-Zastupljenost korupcje-
”Jako je teško mjeriti gdje je ona najzastupljenija jer je prisutna svuda. Ono što se dešava na najvišem nivou, dakle taj nivo političke korupcije, to utječe na sve ostale sektore jer imamo situaciju da politika ima utjecaja na sve segmente našeg društva. S te strane ne možemo izvodjiti jedan problem. Građani se najviše suočavaju sa zdravstvom i policijom gdje vide svojim očima i najviše iskustva imaju sa korupcijom u tim sektorima. S jedne strane se suočavao sa nedostacima zakonskim okvirom, s druge strane neefikasan sistem procesuiranja. Broj procesuiranih slučajeva je mizeran. Nema pozitivnih trendova u broju procesuiranih slučajeva, posebno onih visoke korupcije. Mi i dalje imamo problem sa kvalitetom zakona koji se usvajaju gdje smo već u praksi vidjeli određene probleme odmah nakon što su zakoni usvojeni, dakle, Zakon o VSTV-u. Ide se na to da se usvajaju određeni zakoni pod pritiskom Evropske unije, a da ne osigura da budu provodivi i da predstavljaju ispunjavanje svih standarda i da osiguraju kavitetnu osnovu za sprečavanje korupcije. Mislim da ćemo trebati još mnogo truda uložiti da bi se bilo kakav pomak vidio”, zaključila je.
-Zakon o sprečavanju sukoba interesa-
”Neki predmeti su pokrenuti, ali tu se opet suočavamo sa sporošću i blokadom rada institucija koje bi trebale da utvrđavaju sukob interesa. Imali smo nekoliko predmeta za sprečavanje skuoba interesa na državnom nivou gdje je komsija bila blokirana gdje nije bilo kvoruma, i koja je potpuno pod političkom kontrolom jer je čine predstavnici Paralamenta iz oba doma i predstavnici Agencije za prevenciju korupcije. U Federaciji se ne primjenjuje zakon od 2013. se ne primjenjuje zakon, izuzev Kantona Sarajevo, ali se i tu taj zakon odnosi samo na kantonalne funkcionere. U RS-u je značajan broj predmeta gdje komisija vrlo usko tumači propise. Tu pogotovo vidimo koliko je važno da imamo adekvatan zakonski okvir i nezavisne institucije koje će to provoditi”, rekla je.
-Optimizam u rješavanju problema-
”Teško je biti optimističan s obzirom na trendove i situaciju koja se pogoršavala u posljednih deset godina. Ovo što smo spominjali za otvaranje pregovora treba iskoristiti kao određenu vrtu pritiska na donosioce odluka i predstavnika vlasti da uspostave adekvatne mehanizme. Bez zakona ne možemo nigdje, kada dođe do pregovora tražit će se kvalitet zakonskog okvira i njegova primjena. Jedina nada je da će ta vrsta pritiska prema onima koji odlučuju biti dovoljna da uspostave nove mehanizme. Treba biti oprezno optimističan u tom smisu”, rekla je za kraj ovog razgovora Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.
