Neformalna grupa građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ nastavila je sa prijavama sumnji u nelegalnu eksploataciju minerala u slivu rijeke Bosne, razotrivajući bahatost i bezobzirnost vlasnika šljunkara, koji nemilice i bez adekvatnih kontrola koriste prirodne resurse i ugrožavaju bezbjednost stanovništva u okolini rijeke Bosne.
Grupa je, baveći se ovim problemom, detektovala i korištenje entitetske granice, odnosno neadekvatne kontrole na njoj – usljed nedovoljne saradnje organa vlasti s različitih strana te granice – za korištenje nezakonite eksploatacije.
Najnoviji slučaj za koji su saznali je da je pokušaj inspekcijske kontrole od strane inspektora Voda RS (koji su reagovali na prijavu nezakonite eksploatacije na području RS) završio neuspjehom, jer je šljunkar iz Šamca, prije pojave inspekcije, sa mašinama prešao entitetsku liniju i ušao na područje Federacije, nastavljajući eksploataciju pred njihovim očima ali na zemljistu van njihove nadležnosti.
Da li je od nekog bio upozoren na planirani inspekcijski nadzor, koji je samo malim pomjeranjem na terenu izbjegao, ostaje pitanje bez odgovora. U svakom slučaju, Grupa je iznijela sumnje da se, u čitavom slučaju nelegalnog „šljunkarenja“, radi i o korupciji. Na šta su ukazivali i neki raniji medijski napisi, kao rezultat istraživačkog novinarstva u ovoj oblasti. No, razotkrivanjem mreže koji stoji u pozadini, unutar institucija vlasti, i omogućava višegodišnje nekažnjeno nezakonito djelovanje šljunkara trebali bi da se bave nadležne organi.
Eksploatacija, o kojoj govorimo, se, inače, vrši na području Zasavice, gdje žive mahom povratnici starije dobi, koji nisu u mogućnosti da traži preispitivanje sumnji u njenu nezakonitost. S druge strane to je područje u kome Bosna teče tako da u nekoliko navrata prelazi entitetsku granicu ili da ta granica prelazi preko riječnih ostrva ili poluostrva, što omogućava šljunkarima da lako mijenjaju entitet u kome provode nelegalne radnje i izbjegavaju inspekcijski nadzor, kao u konkretno navedenom slučaju.
Značajno je, u čitavoj priči, i da je grupa, od inspektora i nadležne Javne ustanove za upravljanje vodotokovima u RS, obaviještena da su protiv firme iz Šamca, za koju se sumnja da vrši ovaj prijavljeni nelegalan iskop, o kome govorimo, i ranije podnošene prijave za nelegalnu eksploataciju.
Grupa „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ suočena sa problemom neadekvatnog nadzora na graničnoj entitetskoj liniji, nastoji da animira nadležne institucije iz oba entiteta da posvete više pažnje ovom ozbiljnom problemu i efikasnije pristupe njegovom rješavanju. Danas, 21.9., su sumnje u nelagalan iskop kod Šamca, u dijelu područja koje pripada Federaciji BiH, prijavljene i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona, uz foto snimke eksploatacije, kao dokaz.
Na fotografijama i video snimcima, koje su napravili aktivisti Grupe, vide se bageri koji tovare šljunak direktno iz riječnog korita u kamion, da ne bi pravili deponiju, koja bi privlačila pažnju i bila dokaz nelegalne djelatnosti.
Od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona je zatražena provjera navoda i preduzimanje mjera iz njihove nadležnosti.
Prijava je, podsjećamo, krajem prošle nedjelje upućena i MUP RS, Policijskoj upravi Bijeljina, čija je nadležnost područje Šamca, kao i Vodnoj inspekciji Inspektorata RS.
U kontekstu činjenice da se osnovano sumnja da nelegalan iskop iz korita rijeke Bosne vrši firma iz Šamca, podsjećamo da je upravo Šamac, uz Doboj i Maglaj, u poplavama 2014. godine, bio najviše pogođeni grad u BiH.
A sprječavanje ponavljanja katastrofe iz 2014., koja je odnijela i ljudske živote i prouzročila ogromnu materijalnu štetu, uz borbu protiv korupcije, najznačajniji su ciljevi neformalne grupe građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“, koja stoji iza niza prijava koje su rezultirale „buđenjem“ nadležnih institucija, u posljednje vrijeme.
