Prema okvirnom planu, ova komisija bi svoj rad trebalo da završi do kraja godine, poslije saslušanja predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i još nekoliko sudija i tužilaca, nakon čega će u Predstavnički dom uputiti izvještaj s konkretnim prijedlozima šta treba da se mijenja u pravosuđu BiH.
U međuvremenu, Srpska.info je istražila šta je istražna komisija Predstavničkog doma BiH od maja do sada utvrdila, šta će joj biti prijedlozi i gdje vidi najveće probleme.
Član komisije Branislav Borenović kaže da je već sada jasno da je potrebno mijenjati Zakon o VSTS BiH „kao najodgovornije institucije za ovakvo stanje u pravosuđu“.
– Kao prvo, treba mijenjati to ko može da bude član VSTS. To mora da bude čovjek koji stvarno ima određeno pravosudno iskustvo, koji ima odgovornost prema onom što radi i mora da ispunjava određene ključne preduslove. Potrebno je da VSTS bude odgovorna makar parlamentu, jer je parlament odraz izborne volje građana. Takođe, VSTS mora da uspostavi jasne mehanizme na koji način se neko bira za sudiju ili tužioca i kako može sutra da odgovara za zloupotrebu službene dužnosti – kaže Borenović .
Centri moći
Da li je komisija uspjela da dokaže da je pravosuđe u BiH pod ogromnim političkim uticajem, kako glasi percepcija u javnosti?
– Ne samo da smo utvrdili, to iznose sudije i tužioci koji su bili na saslušanju. Govore kako je stanje loše i kako pojedinci koji vode pravosudnu instituciju u suštini zloupotrebljavaju svoju poziciju. Na taj način pravosuđe čine zavisnim od nekih centara moći – tvrdi Borenović.
Kako kaže, potrebno je mijenjati i krivično zakonodavstvo BiH, vjerovatno i na drugim nivoima vlasti, kao i zakone o javnim tužilaštvima.
– Moramo promijeniti zakonodavstvo kada je u pitanju uloga tužilaca. Oni su sada nedodirljivi. Ono što je možda najvažnije za mene jeste da pokušamo promijeniti Zakon o krivičnom postupku. U njega bi unijeli odredbu da oštećena strana može da nastavi krivično gonjenje ako tužilac odugovlači s procesom ili ne želi da donese adekvatnu odluku, odnosno podigne optužnicu, što znači da oštećeni nikako ne može da dođe do pravde. U ovom slučaju bismo mijenjali zakon kako bi omogućili da u nekom roku oštećena strana može da izvodi dokaze i ide prema sudovima, kako bi na kraju došli do istine i pravde. Možda je najveća mana pravosudne reforme to štio je tužilac bukvalno neko ko donosi ključnu odluku da li će uopšte biti postupka ili ne. Slučajevi ne mogu da dođu do sudova zato što stoje godinama u ladicama, dok glavni tužilac određuje ko je taj podobni tužilac koji će da radi na nekom predmetu – zaključuje Borenović.
Otuđeni organ
Slične utiske iznosi i članica Privremene istražne komisije Mirjana Marinković Lepić. Tvrdi da će respektabilni svjedoci pred komisijom, među kojima su bili sudija Suda BiH Branko Perić i bivši tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Marković, pomoći u otkrivanju problema u pravosuđu.
– Ono što je zajedničko za sve svjedoke, a i što je moja opservacija do sada, jeste da jedan od osnovnih problema leži u VSTS BiH. U smislu izbora članova, izbora sudija i tužilaca, procedure koja se traži, nedefinisanog statusa, činjenice da VSTS nikom ne odgovara. Pod plaštom nezavisnosti oni su ustvari otuđeni organ, koji nikom ne odgovara. Iz njihovih izjava je jasno da posljednja reforma pravosuđa nije donijela najbolja rešenja. Naša je namjera da uz izvještaj o radu ponudimo i određena zakonska rješenja, koja će da isprave postojeće mane – zaključuje Marinković Lepić.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija kaže da je već rekao sve što je imao o radu ove komisije.
– Ono što oni rade i izjavljuju ne komentarišem – rekao je Tegeltija za Srpska.info.
“Mafijaško društvo latinoameričkog tipa”
Sudija Suda BiH Branko Perić je na svjedočenju pred komisijom izjavio da „postajemo mafijaško društvo latinoameričkog tipa“.
Perić je ocijenio da pravosuđa gotovo nema u BiH, da ga kontrolišu vladajuće politike, izrazivši potom sumnju da je pravosuđe uopšte moguće izvući iz krize.
Sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević je istakao da se pravosuđe u BiH ne može reformisati s trenutnim sazivom VSTS. Prema njegovim riječima, reforma se mora učiniti prestankom mandata aktuelnom VSTS, a potom je potrebno donijeti dva zakona – jedan o visokom sudskom i drugi o visokom tužilačkom savjetu.Bivši tužilac Tužilaštva BiH Miroslav D. Marković smatra da VSTS ne treba dijeliti na dva dijela, ali da je neophodno da u toj instituciji sjede kompetentni ljudi, koji su proveli najmanje 20 godina u sudskim ili tužilačkim klupama. I on smatra da je VSTS „organ bez kontrole“ i uzrok lošeg stanja u pravosuđu. Kaže da je problem što nema vrhovnog suda BiH, bez kojeg BiH nema puno šansi da dobije nezavisno pravosuđe.– Ono što bi trebalo da bude nadležnost vrhovnog suda u BiH prebačeno je na Ustavni sud BiH, iako u tom sudu rade ljudi koji nemaju kompetencije da odlučuju o predmetima koji im se dostave – rekao je Marković.
