Na lokaciji nekadašnjeg romskog groblja u Spomen-području Jasenovac održana je komemoracija za Rome ubijene u genocidu u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen. Poimenični popis stradalih navodi da je u Jasenovcu stradalo više od 16.000 Roma, a ukupni broj stradalih na području kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) procjenjuje se na između 15.000 i 30.000.
U Uštici u sklopu Spomen-područja Jasenovac uređeno je groblje, izgrađen je Romski memorijalni centar i gradi se Zid boli sa imenima ubijenih i stradalih.
“Prema svim dostupnim podacima, ovo mjesto predstavlja najveće stratište romskog naroda u Europi. Za razliku od drugih logoraša, nije se brojalo koliko je Roma dotjerano u logor, već samo koliko je to bilo vagona”, podsjetio je saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi na komemoraciji za Rome ubijene u genocidu u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.
On je apelirao da što više mladih Roma i neroma sudjeluje u obrazovanju o genocidu nad Romima “kako strah i dezinformacije nikada više ne bi doveli do ovog zla”.
Žene i djeca, stariji i nemoćni ubijani su odmah po dovođenju u logor. One snažnije se određivalo na najteže poslove u logoru, poput izgradnje nasipa ili kopanja masovnih grobnica, gdje bi zbog teških uvjeta umrli za desetak dana, a neke se otpremalo i u njemačke radne logore.
“Tamo su uvjeti za njih bili – ironično – bolji nego u Jasenovcu, te su neki čak i dočekali kraj rata. Romi u Jasenovcu bili su svakodnevno ubijani i mučeni, vrlo često na najbrutalnije načine. Da bi uštedjeli na municiji, najčešće ih se ubijalo nožem, toljagama i maljevima, o čemu svjedoče brojne frakture lubanja žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica. Na romskom groblju u Uštici nalazi se 21 takva grobnica”, kazao je Kajtazi.
Danas nema deportacija i logora, ali i dalje ima diskriminacije – od rušenja kuće romskoj obitelji s malom djecom u Novom Vinodolskom bez nalaženja zakonski propisanog alternativnog smještaja, do nedavne izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Romima kao umješnim trgovcima sekundarnim sirovinama, što je od strane pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter ocijenjeno kao “širenje predrasuda i stereotipa, što, pak, može voditi do diskriminacije, govora mržnje ili zločina iz mržnje”. Milanović je odbacio kritike.
“Desetljeća i stoljeća diskriminacije otuđili su Rome od većinskog stanovništva, ali i većinsko stanovništvo od Roma, što sve do danas uzrokuje mnoge probleme, koje sustavno nastojimo premostiti. U tom poslu nailazimo na otpor i na šovinizme raznih vrsta, ali ipak – kao što svjedoči i ovaj skup – Romi su jedinstveni i sposobni napraviti sve potrebne iskorake”, poručio je Kajtazi, ne spominjući ove konkretne slučajeve.
Ovogodišnju nagradu za esej Ljetne škole za suočavanje s prošlošću Romskog memorijalnog centra dobio je David Oršuš, a na komemoraciji je pročitan izvadak iz njegovog rada – opis susreta sa 90-godišnjakinjom kojoj pomaže u domu za starije i njeno prisjećanje na stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.
“‘Bila sam i ostala zaprepaštena što se Rome nikada nije dovoljno spominjalo nakon strahota koje su ih zadesile. A kada bi se i pričalo o njima, to je bilo samo površno. Uvijek ću ih pamtiti kao vesele i pozitivne osobe. Obožavala sam njihovu glazbu, i kad god bih čula romsku melodiju, srce bi mi izgaralo.’ To je ono što sam tražio, onu pozitivnu stranu po čemu su naši Romi bili i ostali zapamćeni. Pravi borci i junaci, uza sve nevolje, patnje i tragedije”, zapisao je David Oršuš.
Na komemoraciji je u ime hrvatske Vlade sudjelovala potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti Anja Šimpraga, bio je tu i bivši predsjednik Republike 2000. – 2010. Stipe Mesić, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i drugi.
Bili su prisutni i načelnici općina i gradonačelnici gradova i mjesta u kojima Romi žive u većem broju, veleposlanici ili predstavnici veleposlanstava petnaestak zemalja, predstavnici Memorijalnog centra žrtava genocida u Srebrenici iz Potočara i romski aktivisti iz desetak europskih zemalja.
Organizatori komemoracije su Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” i saborski zastupnik Kajtazi.
U spomen na dan kada je 1944. godine u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno gotovo tri tisuće Roma, 2. kolovoza obilježava se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.
Termin Samudaripen kojim se označava stradanje Roma u genocidu u Drugom svjetskom ratu široko je prihvaćen 70-ih godina prošlog stoljeća na inicijativu jugoslavenskih romskih aktivista.
Od 2012. obilježava se u Hrvatskoj, a potom je prihvaćen i u više drugih zemalja.
Prema poimeničnom popisu žrtava ustaškog logora Jesenovac, u njemu je od 1942. do 1945. godine stradalo 16.173 Roma – 5.688 muškaraca, 4.877 žena i 5.608 djece u dobi do 14 godina.
