Prema Izvještaju Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za Bosnu i Hercegovinu, ulaganja u otpornost mogu pomoći BiH da se zaštiti od klimatskih šokova, ali bi za ostvarenje tog cilja u narednoj deceniji trebala uložiti 6,8 milijardi dolara u zaštitu stanovništva, imovine i privrede od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena.
U izvještaju se ističe da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. godine mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine za čak 14 posto. S obzirom da su poplave uzrok preko 90 posto šteta povezanih sa klimom, u izvještaju se naglašava potreba za rješenjima zasnovanim na prirodi, kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta, u svrhu povećanja otpornosti i podsticaj ekonomskog rasta.
“Klimatske promjene ne predstavljaju samo okolišni izazov nego i direktnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju u Bosni i Hercegovini. Nedavne razorne poplave u BiH, posebno u Jablanici, ozbiljan su podsjetnik na ljudsku cijenu klimatskih katastrofa, koje pogađaju živote, osnovna sredstva za egzistenciju i čitave zajednice. Preduzimanjem odlučnih aktivnosti sada, BiH može ublažiti buduće rizike i otvoriti mogućnosti za održiv rast” – prenesena je izjava Christophera Sheldona, šefa Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru na službenoj internet prezentaciji Agencije za vodno područje rijeke Save – Sarajevo.
U Izvještaju se naglašava da pravovremena ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u infrastrukturu za zaštitu od poplava, u velikoj mjeri mogu zaštiti ekonomiju zemlje. Proaktivne mjere mogu smanjiti potencijalni gubitak BDP-a zbog klimatskih promjena, uz istovremeno otvaranje radnih mjesta, unaprjeđenje vještina i povećanje prilika za trgovinu. Projekcije pokazuju da svaki euro potrošen na prilagođavanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura, što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa. Izvještaj, takođe, naglašava značaj pravedne tranzicije na niskougljičnu ekonomiju do 2050. godine.
“To uključuje napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar te unaprjeđenje energijske efikasnosti u brojnim sektorima. Kako bi se osigurala pravedna tranzicija, izvještaj ističe potrebu za vladinim mjerama za sprječavanje energetskog siromaštva i podršku domaćinstvima s niskim dohotkom. Da bi se, u skladu s ciljevima Evropske unije, do 2050. godine postigla nulta neto emisija, očekuje se da privatni sektor učestvuje sa gotovo 90 posto u ulaganjima u dekarbonizaciju, naročito u sektorima transporta, zgradarstva i električne energije” – stoji u izvještaju.
Regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan Nicolas Marquier smatra da su investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji od vitalnog su značaja za pozicioniranje BiH u pravcu održive budućnosti.
“Javno-privatno partnerstvo za razvoj infrastrukture i zeleno finansiranje će biti od ključnog značaja za realizaciju investicija potrebnih za dekarbonizaciju ekonomije i izgradnju otpornosti na izazove uzrokovane klimatskim promjenama” – izjavio je Marquier.
Pored fokusiranja na povećanje otpornosti i prelazak na čistiju ekonomiju, izvještaj preporučuje uspostavljanje snažnih institucija i regulatornog okvira kako bi se osigurale djelotvorne i održive klimatske mjere, te se naglašava da Grupacija Svjetske banke već radi sa vlastima u BiH, između ostalog, na projektima pružanja podrške za pravednu tranziciju i unaprjeđenje kvaliteta zraka.
“Izjava šefa Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru da naša zemlja može smanjiti klimatske rizike i izgraditi održivu i otpornu budućnost za sve svoje građane je svakako na mjestu i raduje nas njegov optimizam. Ali, kako mi živimo u ovoj zemlji i znamo kako se ponašaju naši političari, sumnjamo da će oni težiti ka tom cilju i činiti potrebno da se on ostvari. Zapravo, našim političarima su prioriteti njihovi lični interesi, političko nadgornjavanje, svađe i nacionalna prepucavanja, a ne briga za uticaj klimatskih štetnih posljedica po građane koje tobože predstavljaju i čije interese zastupaju” – reakcija je aktivista neformalnih grupa građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH” i “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.
Aktivisti ovih NGG se, pored zalaganja da se za uređena korita rijeka BiH eksploatacijom minerala šljunka i pijeska obezbijedi što više sredstava u budžetima lokalnih zajednica, kantonalnih i entitetskih budžeta, zalažu i da se redovnim održavanjem i čišćenjima korita rijeka smanji rizik od prirodnih nesreća, kao što su katastrofalne poplave koje su 2010., 2014. godine i godinama nakon toga, zbog lošeg upravljanja vodotocima, dovele do velikih poplava širom BiH.
Upravo zbog toga, za optimistične najave iz ove eminentntne finansijske institucije, kao i procjene Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru da bi BiH trebala u narednih deset godina za odbranu od klimatskih šokova uložiti više od 12 miliona KM, aktivisti smatraju da su, iako dobronamjerne, date od onih koji ne poznaju mentalitet i ponašanja političara iz BiH.
