U ime nevladinih organizacija sastanku prisustvuju direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD) Aida Daguda, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Emir Zlatar, potpredsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH (HNVBiH) Marinko Pejić i Rajko Živković, potpredsjednik Srpskog građanskog vijeća u BiH (SGVBiH).
Kako je uoči održavanja sastanka izjavio predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović, radi se o trećem po redu sastanku s civilnim sektorom, koji je uslijedio nakon susreta s predstavnicima Transparency Internationala BiH i Koalicije za građansko posmatranje izbora ‘Pod lupom’.
Najavio je kako će susreti s nevladinim organizacijama biti nastavljeni, ocijenivši kako predstavnici tog sektora imaju mnogo toga reći u vezi s izbornom reformom u BiH.
– Ovo je prilika da informišemo predstavnike civilnog društva o onome što radi CIKBiH i kako realizira zadatke koje je dobio od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), a vezano za pripremu prijedloga izbornog zakona – kazao je Arnautović.
Istovremeno, generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar novinarima je kazao kako su oko Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO, pored VKBI-a okupljene organizacije – SGVBiH, HNVBiH, CPCD, ‘La Benevolencija’ i Forum parlamentaraca BiH 1990, te da je sastanak s članovima CIK-a BiH upriličen u kontekstu neophodnih izmjena Izbornog zakona BiH.
– Naši temeljni pravci djelovanja i zahtjevi podrazumijevaju da se moraju ispoštovati i implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, kao i načela i smjernice Rezolucije Vijeća Evrope (VE) br. 1513 iz 2006. godine – poručio je Zlatar.
Nadalje je upozorio kako su njihovi zahtjevi ignorisani, te da se nisu našli ‘na stolu’ proteklih nekoliko godina, izražavajući u tom pogledu nezadovoljstvo ulogom vlasti u BiH i predstavnika međunarodne zajednice koji se nominalno zalažu za evropski put BiH, a prije svih – Delegacije EU u BiH i OHR-a, kao i Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC).
Podsjetimo, Rezolucijom Vijeća Evrope br. 1513 iz 2006. godine pod nazivom ‘Ustavna reforma u BiH’, koja je usvojena u cilju unapređenja demokratskih procesa, vlasti države BiH se pozivaju da izrade novi ustav u kojem će se mehanizmi etničkog zastupanja zamijeniti građanskim, a donošenje odluka biti učinkovito i racionalno.
