Prema Izvještaju o radu i finansijskom izvještaju Komisije za koncesije za 2022. godinu, u prošloj je godinu u budžet Republike Srpske uplaćeno je 50,6 miliona KM na ime koncesione naknade za pravo korištenja prirodnih resursa.
Predsjednica Komisije Maja Šuput je juče (14.06.2023.) obrazlažući Izvještaj poslanicima na sjednici u Narodnoj skupštini RS rekla da u strukturi uplaćenih naknada koncesionara prednjači oblast elektroenergetike sa 27,4 miliona KM. Navela je da je u prošloj godini zaključeno 16 novih ugovora o koncesiji, od kojih je pet iz oblasti elektroenergetike, četiri iz oblasti mineralnih resursa i sedam iz oblasti korištenja poljoprivrednog zemljišta i javnog vodnog dobra.
“Do kraja 2022. godine, ukupno je zaključenih 511 ugovora o koncesiji. Od toga je Ministarstvo energetike i rudarstva zaključilo 369 ugovora, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 130, Ministarstvo saobraćaja i veza četiri, Ministarstvo trgovine i turizma šest, a Ministarstvo finansija i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zaključili su po jedan izvještaj” – predočeni su podaci Komisije za koncesije RS poslanicima NS.
Sjednica NS RS se nastavlja danas (15.06.2023.), a nakon što se razmotre još četiri preostale tačke Dnevnog reda pristupiće se izjašanjavanju poslanika, ali i pored dosta primjedbi koje su opozicioni poslanici iznijeli tokom jučerašnje rasprave već je izvjesno da će ovaj izvještaj vladajuća većina usvojiti bez većih problema. Generalno, poslanici opozicije su u svojim diskusijama iznosili stavove da je premalo sredstava prikupljeno od koncesionih naknada, uzimajući u obzir kojim sve prirodnim resursima obiluje ovaj entitet. U strukturi prihoda značajnim je ocijenjen prihod od sektora energetike, ali je i za tu vrstu prihoda, prema mišljenju opozicije, trebalo biti uplaćeno više naknada.
Od bitnih segmenata u izvještaju može se izdvojiti i da je do kraja prošle godine od ukupno sklopljenih ugovora koje u registru vodi Komisija prestalo da važi 186 koncesionih ugovora. Od toga je 115 ugovora raskinuto, za 55 je istekao rok trajanja koncesije, kod pet ugovora je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, takođe kod pet ugovora je ukinuto, poništeno ili oglašeno ništavnim rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije, pet su prestali da važe iz drugih razloga i kod tri ugovora o koncesiji ugovor je poništen od strane suda. U prošloj godini prestalo je da važi svega šest ugovora o koncesiji.
Takođe, poslanici su značajnim ocijenili podatak Komisije da je od ukupno 72 koncesiona ugovora koji se realizuje za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana, prema podacima dobijenim od resornog ministarstva, do 31.12.2022. godine, 38 se nalaze u komercijalnom radu. Broj malih hidroelektrana, čija je izgradnja u toku, je osam. Ostali koncesioni ugovori su u zastoju zbog različitih problema koji onemogućavaju njihovu realizaciju, uključujući i nekoliko MHE za koje su već pribavljene građevinske dozvole. Vlada je Zaključkom iz oktobra 2022. godine, zadužila Ministarstvo energetike i rudarstva da provede sve potrebne aktivnosti vezano za ugovore koji se ne realizuju i predloži raskidanje istih tamo gdje koncesionari ne poštuju ugovorne obaveze, osim u slučajevima gdje su u toku sudski postupci, navedeno je u izvještaju Komisije.
Kako se moglo i očekivati, iz Komisije su istakli aktuelnu problematiku, odnosno uočene nedostatake i negativne pojave koje utiču na realizaciju koncesija, kada je u pitanju vađenje materijala iz vodotoka (šljunka, pijeska, kamena), što je prema Programu uređenja vodotoka definisano kao predmet koncesije.
“Međutim, prema Zakonu o vodama (Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 50/06, 92/09 i 121/12) dislokacija i vađenje materijala u koritima i vodnom zemljištu, dozvoljena je u obimu i na način kojim se uređuje korito i vodno zemljište, ili ako služi sprovođenju mjera zaštite, na osnovu izdatih vodopravnih akata. Na osnovu informacija koje su prikupljene sa terena može se vidjeti da se eksploatacija materijala iz vodotokova vrlo često odvija na način da se ne uređuje korito i vodno zemljište, već se vrši njegova trajna degradacija. Veoma važno pitanje je da li je vađenje materijala na osnovu vodnih saglasnosti u svrhu čišćenja korita i korišćenje vodnog zemljišta u skladu sa izdatim saglasnostima ili često predstavlja neki vid pokrića za nelegalnu eksploataciju. U zemljama okruženja ova problematika je rješena putem koncesija tako da imamo nekoliko stotina dodjeljenih koncesija iz ove oblasti, dok kod nas još uvijek nema zaključenih ugovora, niti podnešenih zahtjeva za dodjelu koncesije, iako se ovaj resurs intenzivno eksploatiše. Koncesionari koji imaju zaključene ugovore za kamenolome ističu da ovaj vid eksploatacije predstavlja ozbiljan problem za njihovo poslovanje u vidu nelojalne konkurencije. Komisije je mišljenja da se prirodna bogatstva i javna dobra ne bi trebala koristiti bez provedenog postupka dodjele koncesije u skladu sa Zakonom o koncesijama” – navodi se u Izvještaju Komisije.
Na ovaj segment iz izvještaja reagovali su aktivisti koji se u RS, konkretno u slivu rijeka Drina i Bosna, zalažu za uređene vodotoke i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka u cilju smanjenja rizika od poplava.
Povodom još prije dvije godine otkrivene afere “Osječani”, iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu su neformalnoj grupi građana, koja je dostavila dokaze o brutalnoj devastaciju zemljišta u ovom dobojskom naselju, tada odgovorili da njihov resor vodoprivrede “nema u svom registru i nije učestvovalo u davanju koncesija na eksploataciju materijala iz vodotoka i vodnog zemljišta u slivu rijeke Bosne”. Time su se ogradili i od ovog slučaja, kako su naveli, ne mogu dati podatke o koncesijama, jer davanje nije u njihovoj nadležnosti.
“Adresa za detaljnije informacije o potencionalnim koncesionim aktivnostima na tom području je Komisija za koncesije RS i Ministarstvo energetike i industrije” – precizirali su u svom odgovoru iz ovog ministarstva.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva stigao je ekspresan odgovor, potpisan od strane ministra Petra Đokića, da nisu nadležni nad upravljanjem vodotocima i za donošenje zakonske regulative iz oblasti voda, ali su se na svoj način, kako i stoji u Izvještaju Komisije za koncesije RS za NSRS, i oni ogradili.
Citirajući odredbe Zakona o vodama RS da je dislokacija i vađenje materijala u koritima u vodnom zemljištu dozvoljeno samo u obimu i način kojim se uređuje korito i vodno zemljište ili ako to služi sprovođenju mjera zaštite, predsjednik komisije Maja Šuput u odgovoru je bila vrlo precizna.
“Iako je prema Zakonu o koncesijama definisano da vađenje materijala iz vodotoka može biti predmet koncesije u RS, do današnjeg dana nije zaključen nijedan ugovor iz ove oblasti, tako da nismo u mogućnosti odgovoriti vam na postavljena pitanja” – glasio je odgovor iz Komisije za koncesije RS Grupi.
“Nemoguće je da se desi nešto na očigled svih nas, da se uništi toliko zemljište i devastira obala rijeke Bosne, a da niko nije ni odgovoran ni nadležan. Kako stvari, stoje sužava se krug, te sve ide u pravcu da je ključna uloga JU “Vode Srpske”, pa i odgovornost na njima. Od njih već imamo odgovor da u “slučaju Osječani” priznaju nadležnost, ali ne prihvataju i odgovornost. Evo, i nakon dvije godine problem sa koncesijama i neusaglašena zakonska regulativa je ostao isti. Na ovo ćemo u nastavku kampanje fokusirati značajan dio aktivnosti da utičemo na promjenu i unaprjeđenje zakonskih propisa u ovom segmentu – izjava je člana Grupe Jadranke Petrović.
