On kaže kako je Nacrt izvještaja trebalo da bude razmatran na sjednici Komisije koja je bila planirana za zadnju sedmicu jula. Ali to se nije desilo zbog blokade državnih institucija u tom periodu pa nije bilo moguće osigurati razmatranje izvještaja u punom sastavu Komisije, dodaje Arnaut.
“Izvještaj će stoga biti na dnevnom redu prve iduće sjednice”, kaže on.
Istražna komisija počela je s radom u junu 2020. godine. Cilj Privremene istražne komisije je, kako je prošle godine saopšteno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Arnaut je tokom sjednice u maju najavio da očekuje završetak i objavu izvještaja tokom juna. Parlament BiH imao je od jula prekid u zasjedanju nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) da predstavnici iz ovog entiteta ne učestvuju u radu Parlamenta BiH.
Upitan o objavljivanju i zaključcima odnosno preporukama izvještaja, Arnaut kaže da će “kompletna javnost dobiti uvid u ključne detalje Nacrta onog trenutka kada bude objavljen na web stranici Parlamenta”.
“A to će se desiti onog trenutka kada se stvore uslovi za zakazivanje sjednice”, odgovara Arnaut.
Dok se čeka konačno objavljivanje izvještaja na osnovu brojnih saslušavanja pred Komisijom, nekoliko članova za BIRN BiH kaže da se najveći broj njihovih preporuka odnosi na rad VSTV-a.
Drugačije uređenje VSTV-a
Istražna komisija tokom zasjedanja. Foto: BIRN BiH
Zastupnica Alma Čolo je imala nekoliko prijedloga koji bi se trebali naći u ovome izvještaju. Ona smatra kako je neophodno uraditi izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, odnosno “jačanje integriteta nosilaca javnih funkcija”, kako je to navedeno u izvještaju stručnjaka rađenom za Evropsku komisiju.
Njen prijedlog odnosi se na mogućnost da onda kada tužilac odustane od istrage, oštećeni može “kao tužilac” nastaviti krivično gonjenje.
“To je ono što je sada nedostatak u krivičnopravnom sistemu BiH. Mora se promijeniti Zakon o krivičnom postupku BiH, a konsekventno tome na entitetskim nivoima i zakon Brčko distrikta”, obrazlaže Čolo svoje prijedloge.
Tokom saslušavanja pred članovima Komisije raspravljalo se o ideji koja postoji odranije o razdvajanju VSTV-a na tužilačko i na sudsko vijeće.
Dragan Mektić kaže da postoji više razloga za razdvajanje.
“Da ne kažem da tu postoji neka vrsta sukoba interesa između sudija i tužilaca vezano za imenovanja. Mislim da se to ispostavilo kao preglomazno tijelo da kontroliše cjelokupno pravosuđe. Mislim da bi daleko veća bila efikasnost kada bi postojalo vijeće za tužilašvo, a posebno vijeće za sudstvo, što bi dalo veći stepen transparentnosti i pitanje njihove odgovornosti”, kaže Mektić i dodaje kako je potrebno iz “kontrolnog tijela eliminisati svaku mogućnost političkog uticaja”.
“Mi znamo da sada u VSTV-u svoje predstavnike daje Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH, a to su uglavnom politička imenovanja. Kada već imate dva člana na takav način to može biti presudno u takvom odlučivanju”, zaključuje Mektić.
Bivši sudija i tužilac Vehid Šehić iz “Foruma građana Tuzla” kaže kako prijedlozi o razdvajanju Vijeća na dva tijela postoje odranije. On je kroz “Forum građana” prije nekoliko godina predložio Evropskoj komisiji novi Zakon o VSTV-u i niz drugih preporuka, od kojih se većina našla u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Priebeov izvještaj.
Šehić kaže da su prijedlozi na kojima su radili pravni stručnjaci podrazumijevali podjelu VSTV-a na dva podvijeća – sudsko i tužilačko. Predložili su i isključenja predstavnika advokatske komore za članove VSTV-a i način imenovanja od političara kako bi se zaštitila profesionalnost institucije.
“Sudsko podvijeće će birati sudije, a tužilačko podvijeće će birati tužioce. Neprihvatljivo je da, nakon reforme pravosuđa, jedino je Sud nezavisna institucija, da sudije biraju članove i VSTV-a koji dolaze iz tužilačke zajednice, politike, advokatske komore, to je neprihvatljivo. (…) Također smo predvidjeli da će biti tri člana VSTV-a koji će biti članovi sudskog i tužilačkog podvijeća, koje će predložiti Parlamentarna skupština BiH i dvije entitetske skupštine. Tako da bi, po našem mišljenju, trebalo da bude 19 članova VSTV-a”, kaže Šehić.
Različiti pogledi na reforme
Sjednica VSTV-a. Foto: BIRN BiH
Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama do sada je održala 32 sjednice, na kojima su saslušani predstavnici VSTV-a, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, sudije i tužioci sa državnog nivoa, te okružnih i kantonalnih tužilaštava i sudova, predstavnici sindikata itd.
Jedini koji se nije odazvao pozivu komisije bio je državni ministar pravde Josip Grubeša, nakon čega je u Parlamentu BiH pokrenuta inicijativa za njegovu smjenu, što je na kraju odbijeno. Grubeša kaže kako je Komisiji dostavio “pravovremene ispričnice zbog nemogućnosti nazočenja zakazanoj sjednici”.
On kaže kako je pokretač niza diskusija na temu po kojem modalitetu reformisati pravosuđe, ali da je “Parlamentarna skupština usvojila reformske zakone koji su u potpunosti odvojili pravosuđe od izvršne vlasti, pa Ministarstvo pravde nema ingerencije nad sudskom upravom”, što je za njega “nonsens”.
“Odsustvo svake odgovornosti za rad i funkcioniranje pravosuđa dokazuje i činjenica da je propisima uvjetovano da Ministarstvo pravde BiH ne može samostalno predlagati izmjene zakona koji reguliraju rad pravosuđa bez da se o tome konsultira s pravosuđem kroz VSTV, čime je svaka ideja reforme postala besmislena”, smatra Grubeša.
Tokom saslušanja u značajnom dijelu se govorilo o transparentnosti pravosuđa. Mirjana Marinković-Lepić kaže kako se njeni prijedlozi u najvećem dijelu odnose na položaj novinara kod izvještavanja u sudskim procesima ali i radu Ureda disciplinskog tužioca (UDT).
“Ja sam lično radila dio izvještaja koji se odnosi na disciplinskog tužioca i na položaj novinara, s obzirom da sam po nekoj svojoj vokaciji i radnom iskustvu radnom tu mogla dati doprinos”, kaže Marinković-Lepić i objašnjava da ovaj dio izvještaja sadrži zbir prijedloga tokom svjedočenja predsjednika novinarskih udruženja, glavne disciplinske tužiteljice i njenog zamjenika te ostalih stručnjaka.
U vrijeme kada se očekivao konačni izvještaj Komisije, Fond otvoreno društvo BiH je u junu ove godine objavio publikaciju “Je li pravda u Bosni i Hercegovini zaista slijepa? – Izvještaj o zarobljenom pravosuđu u BiH”.
Tokom ovog istraživanja, intervjuisano je 13 sudija i tužilaca na svim nivoima pravosuđa u BiH te napravljen niz sastanaka sa stručnjacima.
Analiza je pokazala “da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini u stanju institucionalne zarobljenosti”.
Među ključnim preporukama publikacije je izvođenje sveobuhvatne nezavisne provjere sudija i tužilaca slijedeći lekcije iz Albanije, te osiguranje pune institucionalne i finansijske nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti pravosuđa.
VSTV je ranije formirao Odjel za integritet koji je trebao provjeravati imovinu tužilaca i sudija, ali on nikada nije počeo s radom u potpunosti jer se čeka izmjena Zakona o VSTV-u kojom će se propisati njegove nadležnosti.
Vijeće ministara je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u kojim je predviđena Jedinica za integritet usvojilo tek u junu ove godine, ali on još uvijek nije razmatran pred Parlamentom BiH.
