Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije, kazao je da je ovaj izvještaj plod saradnje između predstavnika šest političkih stranaka i 34 održane sjednice. Dodao je da je isto toliko saslušanih svjedoka, razgovora s brojnim drugim sagovornicima te predstavnicima građana i međunarodne zajednice.
On je nakon sjednice i tokom obraćanja medijima nabrojao 15 preporuka koje se nalaze u izvještaju a koje je neophodno provesti, među kojima je i vetting članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), predsjednika sudova i glavnih tužilaca po uzoru na Albaniju.
Rekao je da je potrebno proširiti mehanizam sukoba interesa na nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike, osigurati izuzeće članova VSTV-a pri imenovanjima na istom nivou, tako da sudija ne imenuje tužioca koji će se sutra pojaviti pred njim, i obrnuto.
Među preporukama je i unapređenje statusa, ovlasti i nezavisnosti Ureda disciplinskog tužioca (UDT), pojačanje istrage za disciplinske prekršaje etičke i koruptivne prirode te u određenom periodu, nakon izrečene disciplinske mjere, onemogućavanje napredovanja.
Predsjedavajući Arnaut je naglasio da rad ove komisije nije koštao građane, te da je sada potrebno da Predstavnički dom usvoji izvještaj, koji je napisan na preko hiljadu stranica i da je obaveza članova insistirati na implementaciji preporuka.
“Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko prisutna na najvišim pravosudnim nivoima, te predstavlja najveću prepreku aspiracijama Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji”, rekao je Arnaut.
Saradnja između pravosuđa i medija, posebno istraživačkih, je na zabrinjavajuće niskom nivou, navodi se u izvještaju, kao i da su takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, kao i na disciplinske prekršaje i koruptivna ponašanja unutar pravosuđa, ali djelovanje po tim saznanjima nije ni na približno istom nivou ili potpuno izostaje.
Istražna komisija je svoju seriju upita vezanu za nekorištenje automatskog sistema raspodjele predmeta tužiocima (TCMS) sistema od strane bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić, kako se dalje navodi, bazirala na medijskim saznanjima, dok je Ured disciplinskog tužioca disciplinsku tužbu pokrenuo tek nakon upita UDT-u i VSTV-u o tome i djelovanja Istražne komisije.
Štaviše, svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužilaštva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentovanih medijskih izvještaja, piše u Izvještaju u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala na uvid.
Istražna komisija počela je s radom u junu 2020. godine. Cilj Privremene istražne komisije je, kako je tada saopćeno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost VSTV-a da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine je ranije pisala kako je Nacrt izvještaja trebalo da bude razmatran na sjednici komisije koja je bila planirana za zadnju sedmicu jula prošle godine. Ali to se nije desilo zbog blokade državnih institucija u tom periodu pa nije bilo moguće osigurati razmatranje izvještaja u punom sastavu komisije.
Članovi su na sjednici govorili kako se stanje u pravosuđu, zahvaljujući radu ove komisije, popravilo.
Damir Arnaut tokom obraćanja medijima. Foto: BIRN BiH
“Rad ove komisije je pokrenuo mnoge aktivnosti u samom pravosudnom sistemu BiH. Vidjeli smo to očito na primjeru glavne tužiteljice u Tužilaštvu BiH, gdje smo u toku našeg rada uočili određene krupne propuste i nedostatke i zloupotrebe u radu Tužilaštva BiH”, rekao je Dragan Mektić, član istražne komisije, dodavši da je siguran da je upravo inicijativa ove komisije bila ključna za Ured disciplinskog tužioca (UDT) da pokrene disciplinski postupak, koji je rezultirao smjenom Gordane Tadić.
Članica istražne komisije Alma Čolo je podsjetila da su tokom rada ove komisije imali priliku čuti svjedočenja internih aktera u pravosuđu.
“U ovom izvještaju je citirano na svakoj strani barem po jedno svjedočenje nosilaca pravosudnih funkcija. Čini mi se da se stvari u pravosuđu mijenjaju zahvaljujući radu ove komisije”, kazala je Čolo, dodavši da nije dovoljno da su osigurani svi standardi u pravosuđu, nego je potrebno da postoji i percepcija u javnosti o nezavisnosti pravosuđa.
Članovi komisije su rekli kako je ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša jedina osoba koja se nije pojavila na saslušanju, a članica Mira Pekić je kazala da trenutno stanje u pravosuđu budi nadu, ali da je pred komisijom još dosta posla.
Zukan Helez je rekao da je pravosuđu potrebno više hrabrosti.
“Ono što mora svako priznati, mi smo ovim radom, radom ove komisije uzdrmali pravosuđe. Meni se čini da smo pojedine nosioce pravosudnih funkcija koji nisu radili po propisu vratili na pravi smjer. Ono što me raduje kao čovjeka jeste to da smo pokazali da ova država može da funkcioniše. Znam da je ovo početak borbe da vratimo pravosuđe na mjeru na kojoj bi trebalo da bude, ali siguran sam da smo napravili dobar iskorak”, kazao je Helez tokom sjednice.
Branislav Borenović je bio mišljenja da je odluka da budu transparentni u radu sačuvala ovu istražnu komisiju od bilo kakvih utjecaja.
“Kroz naš rad smo uočili i potvrdili sve probleme u pravosudnom sistemu BiH. Vidjeli smo koliko je važan parlamentarni nadzor”, rekao je Borenović.
