Fondacija Infohouse Sarajevo i Fondacija “Lara” Bijeljina odabrale su osam kompanija iz cijele Bosne i Hercegovine koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u svom radu, a u okviru projekta “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada”.
Odabrani su Sport Vision, Međunarodni aerodrom Sarajevo, GS Tvornica mašina Travnik, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, Srednjoškolski centar Hadžići, Telemach, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta i Vodovod i kanalizacija Bijeljina.
Na press konferenciji povodom predstavljanja detalja projekta govorile su koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH Anela Karahasan, direktorica Fondacije Infohouse Sarajevo koja je nositeljica projekta Dženana Alađuz, predstavnica Fondacije “Lara” iz Bijeljine koja je partnerska organizacija na projektu Ljilja Lukić, predstavnica Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo Edita Sulejmanović i predstavnica kompanije Sport Vision Enisa Kešo.
Karahasan je istakla da Privredna komora FBiH i sama mnogo radi na uspostavi potpune rodne ravnopravnosti.
– Drago nam je da budemo pionir u ovoj oblasti i da možemo pomoći poslovnoj zajednici da svoje poslovanje unaprijedi u tom pravcu – rekla je Karahasan.
Sulejmanović je pojasnila da Međunarodni aerodrom Sarajevo od 2021. godine u saradnji sa Gender centrom Vlade Federacije BiH radi na izgradnji rodne ravnopravnosti i da im je učešće u ovom projektu logičan nastavak aktivnosti, odnosno mogućnost za nadogradnju.
– Mi smo u priču rodne ravnopravnosti ušli odgovorno i opredijeljeno, što smo artikulirali i kroz našu politiku, te nam je ovaj projekat došao u pravo vrijeme. S obzirom na to da smo preduzeće sa specifičnom djelatnošću i vezani za komitente koji većinom dolaze iz zemalja EU to nam je usklađivanje poslovanja sa EU direktivama jako bitno. Na dobro postavljene temelje sada idemo dalje graditi i unapređivati rodnu ravnopravnost na Međunarodnom aerodromu Sarajevo – rekla je Sulejmanović.
Kešo je podsjetila da većinu njihovih zaposlenika čine žene.
– Naša kompanija svim ženama garantuje minimalan nivo zaštite propisan zakonom, ali i mnogo više od toga, a posebno težimo tome da stvorimo poslovno okruženje u kom nema mjesta diskriminaciji – rekla je Kešo.
U odabranim preduzećima, koja zapošljavaju po više od 50 osoba, vršiće se dubinska analiza internih akata i procedura s aspekta poštovanja ljudskih prava te identifikovanje i procjena stvarnih ili potencijalnih štetnih uticaja na ljudska prava koje preduzeća mogu sama prouzročiti ili unaprijediti kroz svoje djelovanje ili koji mogu direktno biti povezani sa poslovanjem preduzeća ili poslovnim procesima.
Nakon toga, planirana je obuka za izgradnju kapaciteta.
Poslije procjene potreba i izgradnje kapaciteta, preduzeća koja su učestvovala u projektu dobiće priliku da razviju integrativne i transformativne politike, protokole i druge mehanizme za rješavanje štetnih uticaja na ljudska prava u procesu rada. To će biti jako korisno za njihov bolji poslovni imidž i buduće nastupe na tržištu Evropske unije.
Projekt “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada” implementira Fondacija Infohouse sa partnerskom organizacijom Fondacijom Lara iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije.
Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija. Ugovori s ovim kompanijama biće potpisani sredinom oktobra u Sarajevu o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.
U EU Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu navodi se, između ostalog, da zakoni o radu, koji su na snazi na nivou entiteta i u Brčko distriktu, i koji se primjenjuju na sve zaposlene, osim na državne službenike, garantuju minimalan nivo zaštite prava zaposlenih, i naglašava da, kako bi se u potpunosti ispunili standardi EU, pravni okvir zahtijeva daljnje poboljšanje, posebno u pogledu zaštite radnika/ica od diskriminacije. Pored toga, navodi se da se Zakoni o radu ne provode na odgovarajući način, posebno kada je riječ o socijalnom dijalogu, zaštiti radnika/ica i inspekciji rada.
