O radu državnih institucija i usvojenim reformskim zakonima za Dnevnik 2 je govorio Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija BiH.
Kanlić je komentarisao analizu Transparency Internationala o nizu usvojenih evropskih zakona i zaključak da su efekti pojedinih negativni – razlog tome je načina na koji su donošeni.
„Iako se radi o zakonima na koje se čekalo godinama, oni su uglavnom usvajani u hitnoj proceduri, na vrlo netransparentan način i bez mogućnosti za unapređenje rješenja koja su u konačnici usvojena. Najčešće se nisu uzimale u obzir ni preporuke civilnog društva, ni preporuke opozicije u nekom slučaju – to je pokazalo da se na ove zakone gledalo kao na obavezu koju trebamo ispuniti zbog Brisela, a ne zbog potrebe građana i kvalitete života u BiH“.
Nije htio reći koji je zakon najnekvalitetniji, ali je podsjetio da je najduže trajalo usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Također je rekao da je struka, zapravo, najmanje konsultovana – i Transparency International i VSTV BiH su prošle godine, prije usvajanja prvih izmjena, upozoravali da rokovi koji su stavljeni nisu realni.
„I za novi zakon, gdje je radna grupa završila posao u martu ove godine, Venecijanska komisija je dala svoje privremeno mišljenje u junu – najviše članova je bilo iz izvršne vlasti, nije bilo puno glasova iz samog pravosuđa, ali i iz stručne javnosti. To šalje jako lošu poruku – ne može izvršna vlast znati šta je potreba pravosuđa“.
Kanlić smatra da u ovaj proces treba biti uključen što širi broj ljudi, da se izvrše široke konsultacije kako bi se ispunile preporuke Venecijanske komisije – koja je rekla da se imenovanja isključivo moraju vršiti po kompetenciji, a ne po etničkoj pripadnosti sudija i tužilaca, da sukob interesa nosilaca pravosudnih funkcija mora biti bolje definisan, da se za disciplinsku odgovornost moraju uključiti odredbe koje se tiču disciplinske odgovornosti članova VSTV-a BiH, a što nije slučaj sa trenutnim nacrtom zakona.
Što se tiče prakse neuključivanja javnosti i neusvajanja prijedloga civilnog društva – vlast nema šta da krije, poručio je Kanlić.
„Porazno je da smo mi prednacrt zakona o VSTV-u BiH dobili od Venecijanske komisije, a ne od Ministarstva pravde, koje je kriralo radnu grupu za njegovu izradu. To je praksa i na nižim nivoima. Nažalost, mehanizmi koji imamo – poput tih konsultacija – ne koriste se na adekvatan način.
Kanlić je podsjetio i na komentare civilnog društva na zakon o slobodnom pristupu informacijama,
„Preko 200 komentara smo poslali, oni su uglavnom ignorisani, bez adekvatnog odgovor zašto nisu usvojeni. Ne postoji spremnost vlasti da uzme sve preporuke u obzir – to pokazuje da se ne vodi računa kako će se ovi zakoni primjenjivati već se gleda na njihovo usvajanje kao na plus u izvještajima Evropske komisije.
