Građanski aktivizam

Kapital i korupciji sklona vlast protiv interesa građana: Slučaj pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u Trebinju, umjesto njegovog vraćanja bivšim vlasnicima

Iz Pokreta za restituciju Trebinje su svojevremeno podnijeli krivične prijave zbog nezakonitih radnji, protiv nadležnih. U nadi da će se krhka pravna država uspjeti otrgnuti iz stranačke kontrole. I da će zakoni početi da vrijede za sve. A prije svega za one iz vlasti i one uz vlast. Jer, kako kažu: „To je čisti kriminal tamo. I to ćemo mi dokazati.“

Arondacija (mjera agrarne politike, koja podrazumijeva uređenje poljoprivrednog zemljišta radi racionalnije proizvodnje, zaštite, melioracije idr. i sastoji se u pripajanju manjih tuđih zemljišta većemu posjedu, uz naknadu) provedena davne 1963. godine je na području Trebinja urađena u svrhu ukrupnjavanja posjeda u korist poljoprivrednog kombinata i u svrhu poljoprivredne proizvodnje. I prenamjena ovog zemljišta, oduzetog od 630 porodica sa ovog područja, nije moguća – smatraju građani Trebinja okupljeni u neformalnu grupu “Pokret za restituciju Trebinje“, koji se bore za vraćanje ove imovine njihovim prvobitnim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima. Njihova borba počela je  2014. godine ali je posebno došla do izražaja u posljednje dvije godine, od kada lokalne vlasti Grada Trebinja, uz podršku entitetskih, žele to poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko, kojim će upravljati mimo zakona.

„1996. godine donesen je Zakon o vraćanju oduzete imovine Republike Srpske i po ovom zakonu vraćeno je 60-70% zemlje u Semberiji i širom Republike Srpske. U Hercegovini nije vraćen niti jedan  kvadrat, mada su ljudi uredno  podnosili zahtjeve.“, podsjećaju iz pomenute neformalne grupe građana.

Četiri godine nakon toga, Republika Srpska donijela je novi  Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, koji tadašnji Visoki predstavnik zbog utvrđenih proceduralnih i materijalnih grešaka proglašava nevažećim.

2005. godine Visoki predstavnik donosi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, što u to vrijeme Vlada Republike Srpske i Republička Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka u odgovorima na zahtjev građana koriste kao razlog, odnosno izgovor za nemogućnost vraćanja oduzete imovine građanima.

Ustavni sud BiH je 2020. godine donio odluku o poništavanju članka 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu čime je poništio vlasništvo Republike Srpske nad poljoprivrednim zemljištem i proglasio ga državnom imovinom.

Međutim, bez obzira na zakonsku regulativu i to što se  radi o obradivom zemljištu 1. klase, na kojem se nalaze voćnjaci i vinogradi, koji građanima osiguravaju izvor prihoda, lokalne i entitetske vlasti uporno pokušavaju izvršiti prenamijenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište i početi sa gradnjom na ovom području.

To je započelo tako što je Pravobranilaštvo Republike Srpske, sa sjedištem zamjenika u Trebinju, pokrenulo postupak utvrđivanja prava vlasništva nad ovim zemljištem. Republička Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka područna jedinica Trebinje nakon toga donosi rješenje kojim se utvrđuje pravo vlasništva na nekretninama u korist Republike Srpske. Po pravosnažnosti ovog dokumenta isto tijelo je donijelo Rješenje o dozvoli uknjižbe prava državnog vlasništva u korist Republike Srpske. Na ovaj način je prekršen Zakon o upravljanju državnom imovinom, čime su se stvorili preduvjeti za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište što se i dogodilo krajem 2022. godine, a sve  pod izgovorom da je to najpovoljnija lokacija za gradnju nove bolnice.

U biti, gradnja bolnice je samo startni paravan za pretvaranje ovog poljoprivrednog zemljišta u veliko gradilište, na kojem će građevinski moćnici u dosluhu sa lokalnom i entitetskom vlasti, za male novce dobiti jako atraktivne lokacije za gradnju i prodaju skupih stanova. Iz Pokreta, naime, tvrde da je 2018. već dogovoreno da se na dijelu tog zemljišta gradi luksuzno naselje.

Pritom, promjenom vlasništva i prenamijenom zemljišta nisu završene sve nezakonite radnje. Izdata je i lokacijska dozvola a radi se i na izdavanju građevinske dozvole.

Naravno, većina ovih radnji je provedena bez informiranja javnosti a građani su za njih saznali tek nakon par mjeseci. Obzirom da je u oba slučaja bilo potrebno provesti cijeli niz predradnji a informacije o njima sve do pravosnažnosti nisu bile dostupne javnosti, opravdana je sumnja aktivista kako su sve navedene radnje provedene smišljeno i u tajnosti kako bi istekao rok za žalbu na donesena Rješenja.

Smatrajući da parlamentarci na lokalnoj, entitetskoj i državnoj razini nisu dovoljno učinili kako bi zaustavili nezakonite radnje, prvo prilikom prenosa vlasništva sa države BiH na entitet Republika Srpska, a zatim pri donošenju rješenja o prenamijeni zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, aktivisti „Pokreta za restituciju“ su 30.1.2023. godine na lokaciji MZ Pridvorci održali sastanak sa opozicionim parlamentarcima iz Trebinja, izabranim u parlamente na različitim razinama vlasti. Sudeći po pitanjima koja su postavljali, parlamentarci su pokazali veliku dozu neinformiranosti o konkretnom slučaju, što je prilično čudno, s obzirom da se radi o značajnom problemu u sredini iz koje dolaze i o kojem se već duže vrijeme javno govori, pa i protestuje. I u koji se, na svoj uobičajeni način – uvredama na račun građana koji se legalnim sredstvima bore za svoja prava i funkcionisanje pravne države – uključio i čelni čovjek vladajuće stranke.

„Nemojte da pravite cirkus ovdje, znate. Sad je važnije šta neko tamo blebeće ili šta neko tamo orgija ili pravi performanse ili ne znam šta već drugo, jer pokušava da napravi budalu od sebe, to je sad važnije od objekta od 128 miliona. Izvinite molim vas. Ne želim da razgovaram na tu temu.“, izjavio je Milorad Dodik, prilikom posjete Trebinju, po ko zna koji put pokazujući prezir i prema zakonima i prema građanima koji imaju drugačiji stav i interes od njegovog.

Upravo zbog toga, aktivisti su se, ne naišavši na sagovornike i razumjevanje za svoje stavove unutar vlasti, odlučili da to razumijevanje pokušaju naći kod opozicionih poslanika. Zatraživši, na pomenutom sastanku, njihovo maksimalno uključivanje u ovaj slučaj, odnosno da se, u skladu sa svojim pravima, na sve moguće načine založe za rješenje njihovog problema kroz parlamente u koje su izabrani. Da postavljaju pitanja i traže informacije, da pokreću inicijative i kroz njih delegiraju probleme građana i tako budu njihova produžena ruka i glas koji vladajući ne žele da slušaju i pokušavaju ušutkati. Kako bi u tako stvorenoj tišini nastavili sa nezakonitim radnjama, u tobože javnom interesu.

Na sastanku su predstavnici „Pokreta za restituciju“, od prisutnih poslanika dobili obećanje kako će svi u parlamentima u kojima obnašaju svoje političke funkcije pokrenuti inicijative za zabranu prenamijene poljoprivrednog u građevinsko zemljište. O tome kakve će biti reakcije onih koji „vedre i oblače“ i koji učinak će to proizvesti pokazat će vrijeme.

Podsjećamo i da su iz Pokreta svojevremeno podnijeli krivične prijave zbog nezakonitih radnji, protiv nadležnih. U nadi da će se krhka pravna država uspjeti otrgnuti iz stranačke kontrole. I da će zakoni početi da vrijede za sve. A prije svega za one iz vlasti i one uz vlast. Jer, kako kažu: „To je čisti kriminal tamo. I to ćemo mi dokazati.“

Iz Pokreta su, takođe, izjavili da „Gradska vlast u Trebinju, zajedno sa republičkom, obmanjuje javnost tako što tvrde da rade sve po zakonu, jer ne postoji način da se poljoprivredno zemljište pretvori u građevinsko“.

A na najavu početka građevinskih radova, iz „Pokreta za restituciju“ Trebinje, odgovaraju: „Nećemo mi silom udarati na silu. Ali sigurno ćemo preduzeti mjere da sve to spriječimo. Zakon je na našoj strani. I zaustavićemo gradnju na poljoprivrednom zemljištu. Ima neko u državi ko će stati tome na kraj.“

S druge strane, premijera Vlade RS Radovana Viškovića pozivaju da pokrene inicijativu i da u Narodnoj skupštini Republike Srpske stavi na dnevni red Zakon o restituciji, kojim bi se oduzeta imovina vratila vlasnicima. “I mirna Hercegovina”.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije