Parlament Federacije BiH nije usvojio Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH po hitnom postupku, kojim bi se obustavilo izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane. Upućen je u redovnu proceduru.
Dodatno vrijeme koje je prvo omogućila Vlada Federacije odugovlačenjem ovog prijedloga, jer je zaključak o zabrani malih hidroelektrana usvojen još u junu prošle, a sada aminovali i federalni zastupnici, omogućit će potpisivanje novih koncesionih ugovora.
DF, prema nezvaničnim tvrdnjama, nije glasao za usvajanje zbog ostavljenog roka od tri godine vlasnicima koji već imaju koncesioni ugovor da podnesu zahtjev za energetsku dozvolu. Ali u raspravi nisu o ovome govorili, već su kao razloge svog protivljenja naveli snagu mHE.
Ni SDP nije glasao za usvajanje. Irfan Čengić nakon sjednice oglasio se navodeći kako je SDP učestvovao u raspravi predlažući Vladi Federacije BiH neke mjere u vezi i sa jačinom mHE.
Protiv usvajanja glasali su i zastupnici HDZ-a.
– Možda Federalna vlada može odrediti koje su to rijeke na kojima se ne smiju, odnosno smiju, graditi male hidroelektrane. Možda mogu na nekim rijekama koje su manje važne za stanovništvo.
To su, dakle, stavovi federalnih zastupnika. Za njih se, navikle da trguju pozicijama, poslovima i uslugama, sada može trgovati i rijekama, prirodom, vodom… pa postoje važne i manje važne čak i rijeke.
– Znam za pritiske lobističkih grupa na poslanike koji su nudili kojekakve poslove… promijenili su ti poslanici svoj stav od prije šest mjeseci – ustvrdila je Elzina Pirić (PDA) tokom rasprave.
Jedan od argumenata SDP-a za neusvajanje po hitnoj proceduri je eventualno obaranje zakona pred Ustavnim sudom BiH. On u ovoj situaciji ne stoji jer se hitni postupak ne obara automatski pred Ustavnim sudom, nego ukoliko nije ispunjen glavni uslov propisan poslovnikom Predstavničkog doma Federacije BiH – “ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju”, kaže Anes Podić iz Udruženja Eko akcija:
– Svaki dan kašnjenja zabrane gradnje malih hidroelektrana u FBiH za posljedicu ima uništenje novih naših rijeka. Zar može biti štetnije posljedice za Federaciju od toga? Parlament FBiH tako radi da bi do usvajanja zakona u redovnom postupku mogle proći i godine. Procedura usvajanja novog Zakona o zaštiti okoliša u Federalnom parlamentu je trajala više od osam godina! Oni koji su glasali protiv hitnog postupka, ovim su tajkunima kupili dragocjeno vrijeme kako bi oni mogli dovršiti betoniranje naših rijeka.
KAMPANJA INVESTITORA
Kampanju su lobisti vodili i kroz medije. Edhem Bičakčić je nekoliko dana prije odlučivanja u Parlamentu gostovao na televiziji N1. Za njega je ova eventualna zabrana veća šteta od nabavke respiratora u Federaciji:
– Osuđujem Federalnu vladu što je predložila Zakon o zabrani izgradnje malih hidroelektrana. Smatram to mnogo većom greškom od respiratora. To je mala šteta šta će ovaj zakon prouzrokovati ako prođe. Vjerujem da će biti pameti unutar parlamenta pa će zaustaviti nešto što je kontra evropske zajednice – rekao je.
Dan prije zajedanja Parlamenta javno se očitovao i načelnik Općine Banovići Bego Gutić. Gutić sugeriše Parlamentu da dopune Zakona ne budu usvojene jer će tako biti ugrožen veliki broj radnih mjesta. Firma Banstroj iz Banovića koja proizvodi dijelove za male hidroelektrane izgubit će poslove i radnike, piše Gutić.
Vlasnik Banstroja je Ramo Gutić iz Banovića. „Neznalice su protiv malih elektrana“, kaže u jednom afirmativnom intervjuu Ramo Gutić.
BIČAKČIĆ – NEKAD ČLAN UO EP DANAS IM NABAVLJA OPREMU
Ramo Gutić, tačnije njegova kompanija Banstroj, dio je konzorcija kompanije Edhema Bičakčića Bičakčić do.o. koji je izabran kao najpovoljniji ponuđač Elektroprivrede za nabavku robe za mHE na rijeci Neretvici. Projekat izgradnje mHE Neretvica Elektroprivreda je pokrenula 2008., kada je Edhem Bičakčić bio član Nadzornog odbora. Deset godina kasnije, njegova firma pobjeđuje na tenderu za isporuku opreme.
Biičakčić u posjeti Neretvici (foto: Fb Pusti me da tečem)
Bahrudin Šarić (DF-GS) iz Banovića, zastupnik u Predstavničkom domu je član Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Nezvanično slovi za lobistu za interese Rame Gutića.
DESET MJESECI BEZ REZULTATA
Pisali smo tada o toj, kako su sebi tepali zastupnici, „istorijskoj odluci“ za očuvanje prirode, te kako je nerealno da će zabrana biti provedena i u praksi, jer je veliki broj političara vlasnički, rodbinski, stranački… involviran u izgradnju ovih postrojenja.
Nekoliko mjeseci prije današnjeg prijedloga Zakona u Parlamentu Federacije BiH kampanja za izgradnju malih hidroelektrana intenzivirana je. Vlasnici i interesne grupe kreirale su skoro pa reklamne pamflete koje su pojedini mediji objavljivali od riječi do riječi. U njima se navodi kako su male hidroelektrane zapravo dobre, da ne uništavaju prirodu a doprinose otvaranju novih radnih mjesta. Aktivisti su navedeni imenom i prezimenom i etiketirani kao amateri, neznalice koji rade protiv interesa privrede.
– … oko tri hiljade radnih mjesta je ugroženo negativnom medijskom kampanjom udruženja predvođenim Lejlom Kusturicom, Anesom Podićem i sličnim… izgleda da je došlo vrijeme da rulja odlučuje o bitnim stvarima a ne zakoni. Ako ovo postane pravilo, pitanje je šta će biti sljedeće, lov na vještice – jedan je od takvih tekstova.
U nekim medijima ovaj tekst je potpisan, u drugima ne.
Foto: Sačuvajmo rijeke Foče– Kao organizacije, udruženja i grupe ljudi posvećene odbrani prirodnih blaga, bezbroj stranica smo ispisali dokazujući, alatima struke i nauke, da su male hidroelektrane smrt naših rijeka i njihovog živog svijeta. Iz dana u dan upozoravamo da su nam vlasti i njihovi biznis-klanovi prvo oteli fabrike, a sada nam otimaju vodu, zrak, zemljište. Truju nas neuređenim deponijama, otpadnim vodama iz svojih luksuznih naselja i privatnih proizvodnih pogona. Truju i bijedno plaćene vlastite radnike – dio je odgovora upućen ispred Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Saželi su u svom pismu svu štetu koju nam, pišu, čine tranzicijski profiteri, a naročito nema dileme oko štete koju su nam načinili svojim malim hidroelektranama. Za to nije potrebna mašta, ni čitanje studija:
– Dovoljno je gledati oko sebe: isušena korita, ribe koje nestaju, jalova polja, razrovane obale, ojađeni ljudi kojima je oteta rijeka, izvor ljepote i života samog. Ugar, gornji tok Vrbasa, Doljanka, Sana – i to je tek početak jer su planirali da nam otmu hiljade kilometara riječnih tokova.
Cijelo pismo može se pročitati na ovom linku.
