Zbunjenost i nedoumice koje su po tragediji izazvanoj obrušavanjem kamenoloma na području Jablanice pokazali istupima u javnosti najviši predstavnici vlasti Federacije BiH oko vlasništva nad kamenolomom očito je “naljutilo” blogere da se pozabave ovom temom.
“Kamenolom kojeg danas na pressu Vlade FBIH pominje premijer Nermin Nikšić se nalazi na KO Donja Jablanica na parceli broj 1229/1. pod nazivom “Rečina – Ravni Bor”. Upravo ova parcela nalazi se u vlasništvu šumskog preduzeća “D.D. Šumarstvo “Srednje Neretvansko”. Odlukom Vlade HNK broj: 01-343/02 od 04.03.2002. godine (“Sl.novine HNK” broj:1/2002) preduzeće Šumarstvo “Srednje Neretvansko” d.d. Mostar je uvršteno na listu privrednih društava nad kojima Vlada HNK vrši ovlaštenja i obaveze vlasnika državnog kapitala. Što znači da je vlasnik spornog kamenoloma Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ko god da je kopao, morali su znati za te informacije i činjenice. Meni je trebalo pola minute na Google Maps i na portalu Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Katastar.ba” – kaže na ovu temu bloger Adnan Đonlić iz Zenice.
Takođe, po njemu, poenta je da je vlasnik zemljišta Kanton, a ko god da je kopao to je radio nelegalno ili je imao dozvolu vlasti. Po Đonliću, sada nema mjesta prebacivanju odgovornosti na imaginarne protivnike, neprijatelje – vlast je dala dozvolu ili dopustila nelegalno kopanje. Ovakva izjava premijera Nikšića “našli smo krivca” je klasičan spin, odvlačenje pažnje od stvarnog krivca, jer jedno je odgovoran, a drugo je kriv, smatra zenički bloger.
U komentarima na društvenim mrežema ponajviše je kritika prema vlastima, koje su po komentatorima itekako odgovorne za ovu situaciju.
“Očito je da Federacija od početka nema nadležnosti na zna se kojim kantonima/županijama. I najgore je što je od početka tako i prećutno se to tako radi ko god je u Vladi”.
“Mislim da taj kamenolom nije od jučer, niti je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik kamenoloma. Treba ispitati kad je ko i kome dao koncesiju, dozvole za rad i sl. Taj kanton je poznat po tome da dokumenti nestanu na putu od jednog do drugog suda. Vrlo je maligno ovo prebacivati aktuelnoj Vladi FBiH pa i Nerminu Nikšiću lično. Istina će isplivati na vidjelo sigurno, tako da nema mjesta i nije vrijeme za spekulacije” – dio je komentara.
Sa svoje strane, aktivisti Neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH” su se bavili uticajem poplava, koje su izazvane obilnijim padavinama proteklih dana, koje su dovele do nesreće ne samo u Jablanici, već i u drugim lokalnim zajednicama u Federaciji – u Hadžićima, Fojnici, Kreševu, Konjicu, Kiseljaku, pa i Nevesinju u Republici Srpskoj.
“Sa svoje strane raspolažemo informacijama da je na području Federacije BiH upravljanje vodotokom povjereno Agenciji za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora Mostar, koje u skladu sa Zakonom o vodama Federacije BiH i njegovim podzakonskim aktima, određivanje lokaliteta za vađenje materijala iz vodotoka, izradu projektne dokumentacije i nadzor nad izvođenjem radova vrše prema “Uredbi o načinu dodjele prava na vađenje materijala iz vodotoka” – informacije su iz NGG.
Takođe, aktivisti pojašnjavaju da je većina vodotoka u nadležnosti agencije sa sjedištem u Sarajevu, a manji dio, prvenstveno vodotok rijeke Neretve je u nadležnosti druge, agencije sa sjedištem u Mostaru. Što se tiče ekplotacije šljunka iz Neretve, prema dobijenim podacima Agencije za vodno područje Jadranskog mora, od 2020. godine do ove, zaključen je manji broj ugovora, nego je to sa ugovorima Agencije u Sarajevu. Prema poslednjim dostupnim podacima, od šest ugovora za radove u dolini Neretve, četiri su lokaliteta na području Čapljine i dva na području Konjica.
Što se tiče plaćanja vodnih naknada, šljunakarski aktivisti kažu da je na osnovu dostupnih podataka više nego primjetno da šljunkarska preduzeća sa kojima ugovori za radove u dolini Neretve zaključuje Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar “vredniji” nego ugovori koji su u nadležnosti Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo. Odnosno, ispada da je šljunak, prema plaćanju posebnih vodnih naknada u Hercegovini, jeftiniji u drugom dijelu BiH.
“Ono što je uočljivo je da šljunkari eksploatišu šljunak iz korita rijeke Neretve po većim cijenama, nego što to plaćaju privredna društva sa kojima ugovore zaključuju Agencija za vode u Sarajevu, odnosno iz vodotoka Une, Sane, pa i iz Drine i Bosne, za koje je poznato da imaju najkvalitetniji šljunak u regionu. Sa druge strane, mještani Čapljine nam se nerijetko žale da osim legalnih, dosta je nelegalnih šljunkara, koji su znatno devastirali korito rijeke Neretve uglavnom na području Čapljine” – informacije su iz NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH”.
