Kako bi vlastima Republike Srpske pokazali u kojoj mjeri je planina Ozren “okupirana” od strane koncesionara za geološka istraživanja ili onih kojima su već odobrene konecesije za eksploataciju, ozrenski ekolozi su istražile registar koncesija u RS i prikupili informacije o podnesenim zahtjevima za koncesije. Istovremeno, namjeravaju da republičke vlasti suoče sa činjenicom da je nespojivo, sa besprizornim iskorištavanjem mineralnih i drugih ozrenskih resursa, proglašavanje zaštićenog područja na čak 132 hektara površine Ozrena i da moraju uvesti moratorijum za daljne davanje koncesija.
“Poznato da se Ozren iz istraživanja provedenih od strane tadašnjih vlasti 1969. godine pokazao kao bogato nalazište raznih plemenitih metala i drugih prirodnih resursa, ali su vlasti nekadašnje zajedničke države, ne dozvoljavajući masovno davanje koncesija, očigledno vodile računa o narodu i svojim stanovnicima, mnogo više nego ove aktuelne i ovdašnje. Ozren je naprosto napadnut sa svih strana i podaci do kojih smo došli, a svi su zvanični, su i nas više nego iznenadili. Mi smo se borili da se na Ozrenu ne otvori rudnik nikla i kobalta, što smo uspjeli na području Petrova, ali su nas “iznevjerile” vlasti Doboja i dozvolile istraživanja na svom dijelu Ozrena, što najbolje govori kako stoje stvari i kakav je odnos vlasti prema tom pitanju” – kažu ozrenski ekolozi, dostavljajući portalu Antikorupcija.info dio sprovedenih istraživanja.
Prema njima, trenutno je deset datih koncesija od strane Vlade RS, a zahtjevi za obezbjeđenje koncesija su za još dvije lokacije na Ozrenu. Ne računajući da je kompaniji “Lykos Balkan Metals” Bijeljina, odnosno njenoj podružnici „Medeni brijeg“, nakon žestokih protivljenja aktivista, ekoloških udruženja i vlasti ove opštine bilo kakvim istraživanjima na području Petrova, Ministarstvo energetike i rudarstva RS 31. maja prošle godine oduzelo prethodno datu saglasnost za rudna istraživanja na planini Ozren. Ali su iz ove kompanije, pored Doboja za čije područje Ozrena imaju licencu za istraživanja, zvanično najavili nastavak projekta i na dijelu planine koja pripada Petrovu.
Po prikupljenim podacima eko aktivista, na području Doboja na Ozrenu koncesija za istraživanje i eksploataciju tehničkog građevinskog kamena krečnjaka na ležištu “Šahin Kamen” Trbuk, za period od 2007. do 2037. godine, data je “Terminalima” Doboj, na ležištu “Karabegovac” od 2006. do 2036. godine privrednom društvu Kamenolom “Karabegovac” Doboj, a na lokalitetu “Orlovača od 2010. do 2030. godine “Geokopu” iz Dervente. Takođe, koncesija za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena krečnjaka na ležištu “Hardovac – Ševarlije” od 2006. do 2036. godine Rudniku krečnjaka “CARMEUSE” Doboj.
Koncesija za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena – perioditita (dunita, harcburgita i lerzolita) na ležištu “Delić Brdo” kod Petrova od 2018. do 2043. godine ima derventski “Geokop”. Na području ozrenskog dijela Petrova koncesiju za eksploataciju CO₂ gasa i termomineralne vode na ležištu “Ciguše bare” u Sočkovcu od 2020. do 2050. godine ima firma “MESSER BH GAS d.o.o. Sočkovac, Petrovo, a u susjednom Kakmužu za eksploataciju CO₂ gasa na ležištu “Kakmuž” od 2007. do 2037. godine ima “Tehnogas” Kakmuž, Petrovo.
Takođe u Kakmužu, koncesiju za korišćenje termomineralne vode kao tehnogene mineralne sirovine na istom ležištu “Kakmuž”, za period od 2018. do 2037. godine, dobila je kompanija “Milojević Gilje – gas” Bijeljina, koja je na tom lokalitetu otvorila i hotel sa termalnnim otvorenim i zatvorenim bazenima.
Zajednički, na području Petrova i Doboja, Vlada RS je dala koncesiju za eksploataciju alkalnih i hiperalkalnih voda na lokalitetu “Velika Prenja”, od 2005. do 2035. godine, pravnom subjektu “Visokoalkalne vode – AQUA ALCA” Derventa. Ali je investitor odustao, nakon pokušaja vlasti da ga, po negovim tvrdnjama, reketiraju. Iako je u investiciju uložio značajna sredstva, sa izgrađenim pogonom za punionicom i vlastitom trafo stanicom.
“Gradske vlasti Doboja su u ljeto dale saglasnost i za eksploataciju kamena u zapadnom dijelu Ozrena u Lipcu i južnom u Rječici, odnosno saglasile su se da podnosioci zahtjeva preduzeća “Mrčevac” i “Limunkop”, oba iz Doboja, za eksploataciju mogu zatražiti koncesiju od nadležnog ministarstva, tako da je izvjesno otvaranje još dva kamenoloma na Ozrenu. Na sjednici 25.07.2024. godine saglasnost je dobilo i preduzeće “RKG – Rudnik kamena” Gornja Grapska Doboj, a dosta ranije, takođe na ležištu “Grapska” do 2031. godine koncesiju za kamenolom Vlada je dala i firmi “Tatić” Osječani Doboj”. Inače, utvrdili smo da po zvaničnim podacima na području Doboja ima ukupno sedam odobrenih koncesija, te još četiri zajedno sa Stanarima ili Petrovom. U Petrovu imaju četiri koncesije i još je jedna zajednička sa Dobojem” – informacije su dobijene od eko aktivista.
Aktivisti ukazuju na potrebu da se što prije stavi moratorijum za davanje bilo kakvih novih koncesija kada je u pitanju planina Ozren, podsjećajući da je Vlada RS na isteku decembra 2021. godine donijela odluku da se dio Ozrena, tačnije 132 hektara površine, proglasi zaštićenom zonom. Ta odluka objavljena je u Službenom glasniku RS 21. januara 2022. godine i odnosi se i na prostor koji je upravo sastavni dio područja Doboja. A nakon toga su i ozrenski eko aktivisti pokrenuli inicijativu da se cijelo područje Ozrena formalno zaštiti i proglasi „Parkom prirode“. Osim Petrova i Doboja, predložili su da se inicijativa proširi i na lokalne zajednice Lukavac, Gračanica, Tuzla i Maglaj u FBiH, kojima takođe pripadaju dijelovi Ozrena.